Savjeti liječnika

Artroza malih zglobova šake

20:00h
0
Podijeli objavu
KOLUMNA Dražen Sačer
KOLUMNA Dražen Sačer

“Ne postoji ljepša slika od sklopljenih dlanova u poniznoj molitvi”

Artroza (osteoartroza)je česta reumatska bolest kroničnog i progresivnog tijeka, koju primarno karakteriziraju promjene zglobne hrskavice. Statistike ukazuju da je artroza različitih lokalizacija (koljeno, kuku,šaka, itd.) najčešća bolest sustava za kretanje. Češće se javlja u žena i češće je lokalizirana na pojedinim zglobovima, ovisno i o zanimanju. Zadnjih se godina za ovu bolest koristi termin osteoartritis, iako se ne radi o klasičnoj upali, kao što je slučaj kod reumatoidnog artritisa – kronične, upalne i progresivne bolesti, o kojoj smo već pisali na ovim stranicama. Iako učestalost artroza raste s dobi, nema čvrstih dokaza da starenje dovodi do razvoja osteoartroze. Tome u prilog govori i činjenica da svi stariji ljudi nemaju artrozu.

Promjene zahvaćaju cijeli zglob – kost, hrskavicu i pripadajuće zglobne strukture. Patoanatomski radi se o promjenama koje dovode do omekšanja i stvaranja raspuklina u hrskavici, koje postupno postaju sve veće i dublje, zahvaćajući sve veći dio hrskavice i konačno dovode do njena gubitka. U završnoj fazi dolazi do sklerozacije subhondralne kosti – zgušnjavanja koštanog dijela ispod oštećene hrskavice. Na rubovima zgloba, na bazi distalnih falangi prstiju dolazi do reaktivnog bujanja nove kosti i stvaranja osteofita – koštanih izdanaka. To su malene kvržice (koštani čvorići) postranično na jednom ili više malih zglobova šaka obostrano, najčešće dva na distalnom interfalangealnom zglobu (krajnji mali zglob na prstu)

Bolest često počinje malim otokom koji može biti mjesecima, a da ga bolesnik ne uoči, jer objektivno nema većih tegoba. U fazi stvaranja kvržice zglob je bolan, lagano crven i otečen. Jasno, da je kompromitirana motorika šaka, jer su otežane finije kretnje prstiju. Dodatno, za žene kvržice predstavljaju i stanoviti estetski nedostatak. Funkcionalno je nepovoljnija zahvaćenost srednjih zglobova šaka, jer ograničava osnovnu funkciju šake – hvatanje i držanje predmeta. To je razlog da radna sposobnost za mnoga zanimanja može biti ugrožena.

Ovisno koji su zglobovi zahvaćeni, distalni (bliže noktu) ili proksimalni (srednji) bolest prema autorima koji su je prvi opisali, nosi i naziv – Heberdenova i Bouchardova artroza (osteoartitis). Uzrok bolesti je nepoznat, a velika je uloga genetskih čimbenika, obzirom da se bolest znatno češće javlja u žena srednje i starije dobi.

U kliničkoj slici dominira bol, zakočenost zglobova, otežana i ograničena gibljivost zgloba, osjetljivost na dodir i pokret te zadebljanja ( kvržice) na zglobovima.

Najvažniji je klinički nalaz, jer su laboratorijski nalazi (pokazatelji upalne aktivnosti) uredni. Tipičan je radiološki nalaz (RTG snimak) na kojem se vidi suženje zglobnog prostora, osteofiti (“kvržice”) i u uznapredovaloj fazi deformitet – fleksijska kontraktura zgloba. Učestalost i intenzitet boli gotovo nikad nije u korelaciji s radiološkim nalazom.

Kako je riječ o kroničnoj i progresivnoj bolesti, svakako je potrebno liječenje. U bolnoj fazi indicirani su i korisni nesteroidni protuupalni lijekovi (Lupocet, Lubor, Indomethacin, Knavon, Ibuprofen, itd), eventualno lokalne aplikacije kortikosteroida te procedure fizikalne terapije: ultrazvuk, kriomasaža, laser, magnetoterapija, itd. Potrebno je i rasterećenje – pošteda od fizičkih napora, te svakako medicinska gimnastika. Unatoč svim poduzetim postupcima liječenja, klinički nalaz nažalost ponekad ne pokazuje značajnije poboljšanje.

Piše : dr. Dražen Sačer,fizijatar
Tel. 625 033
E-mail: [email protected]

Podijeli objavu