Srednjovjekovna Koprivnica je imala kontakte sa brojnim prostorima diljem europskog kontinenta. Razlozi tih kontakata su bili raznovrsni – od vjerskih do gospodarskih i političkih.
Koprivničanin i zagrebački kanonik Petar Jurjev je 1331. godine boravio u Avignonu, u Francuskoj. Uz njega je 1332. godine tamo boravio Grgur sin Jurja iz Koprivnice, prepozit Sv. Lovre “in Hay”, očito njegov brat. Magistar Petar je bio generalni vikar zagrebačkog biskupa Jakoba I. (1322-1326.). Kako biskup Jakob nije boravio u Zagrebačkoj biskupiji, onda je vrlo vjerojatno da je Petar Jurjev iz Koprivnice kao biskupov generalni vikar upravljao biskupijom barem između 1322. i 1324. godine. Petar Jurjev je vjerojatno 1324. godine postao čazmanski prepozit, a na toj je dužnosti ostao do 1334. godine.
Jedan od ljudi koji su povezivali Koprivnicu sa alpskim prostorima je bio Ivan Theutonicus sin Ulrika. On je 1411. godine obnašao dužnost koprivničkog gradskog suca, odnosno gradonačelnika. U Koprivnici je kasnije zabilježen Ivan Pranuch, građanin Salzburga koji se spominje 1450. godine. Uz njega bi spomenuli kaštelana utvrde Kamengrad (3-4 km južno od grada Koprivnice) Gašpara Rattenbergera i villicusa (vesnika) Valentina Rotha. Njih bilježi jedna isprava iz 1414. godine, a imena su im svakako germanska pa i ona svjedoče o migracijama.
Godine 1431. godine se spominje Valentinov brat Emerik Roth. Germansko je i prezime Emerika Plumberka ili Plomberga koji se kao kamengradski kaštelan spominje 1427. godine. Možeda je istog podrijetla prezime kamengradskog građana Hansa Walpotha kojeg bilježe vrela iz 1429. godine. Godine 1427. u kamengradskom podgrađu se spominje Ivan Kranjec. Njegovo bi prezime možda moglo govoriti o podrijetlu iz Kranjske tj. iz slovenskog prostora.