ublažavanje

Alergije – simptomi, liječenje i preventiva

Ako ste pak alergični na prašinu i plijesan nužno je optimizirati mikrookolišne uvjete u kući ili stanu. Osobe koje su imale alergijsku reakciju na neku od prehrambenih namirnica ili lijek, moraju tu hranu ili lijek trajno izbjegavati.

20:00h
0
drazen-sacer
KOLUMNA Dražen Sačer

U prethodnom smo tekstu istakli da je alergija posljedica pretjeranog imunološkog odgovora organizma na uobičajeno neopasne tvari (alergene) iz okoline. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije alergije su po učestalosti najraširenija bolest u svijetu, a među njima su najčešće one, dišnog sustava. Simptomi alergije ovise o tome koje je tkivo, organ ili organski sustav zahvaćen (oči, nos, koža,…), a najčešći su: kihanje, šmrcanje, curenje vodenkastog sekreta, začepljenost nosa i otežano disanje, svrbež, pečenje, crvenilo i suzenje očiju, otok kapaka i lica, promijenjen osjet mirisa, svrbež i nadražaj kože, osip na koži. Od općih simptoma javljaju se umor, razdražljivost, iscrpljenost i glavobolja.

Alergije se teško mogu u potpunosti izliječiti, ali liječenje značajno ublažava simptome i smanjuje učestalost njihova javljanja. Temeljni način liječenja je izbjegavanje štetnog alergena, a što se pak samih lijekova tiče, koriste se i vrlo su djelotvorni antihistaminici. Oni zauzimaju isti receptor za koji se veže histamin i tako blokiraju njegovo djelovanje. Dostupni su u različitim oblicima: sirupi, kapi, sprejevi, tablete i injekcije, a vrtu lijeka i dozu propisuje ih liječnik. Ako je liječenje antihistaminicima nedjelotvorno, indicirani su kortikosteroidi. Oni sprječavaju sintezu i oslobađanje medijatora alergične reakcije, vrlo su efikasni i imaju malo nuspojava.

Već duže vrijeme provodi se specifična metoda liječenja imunoterapija ili hiposenzibilizacija. Ovim postupkom pod kožu nadlaktice se apliciraju u određenim vremenskim razmacima, rastuće koncentracije standardiziranih antigena, koje za posljedicu imaju povišenje vrijednosti antitijela. Osim konvencionalnog liječenja, postoje i različiti prirodni pripravci, ali njih ne bi trebalo uzimati bez savjeta liječnika ili ljekarnika.
Što se pak preventive tiče, najbolji najbolji način da se spriječi alergija je otkriti, a potom izbjegavati alergen.

Ako je u pitanju pelud, treba pratiti biometeorološku prognozu i ne izlaziti van između 5 do 10 sati, kada u zraku ima najviše peludi. Kad se boravi vani u vrtu, voćnjaku, travnjaku, šumi ili na polju, osjetljive osobe moraju nositi masku kao zaštitu od peludi. Preporuča se i svakodnevno tuširanje i pranje kose prije spavanja.

Dobro je pratiti “Peludni kalendar”, koji predstavlja grafički prikaz peludnog spektra u zraku za godišnje razdoblje. Kalendar sadrži informacije o razdobljima i promjenama koncentracije peludi, kao i o duljini cvjetanja pojedionih biljaka. Alergični na ubode insekata (pčele, osi, stršljani) moraju biti oprezni i zaštititi izložene dijelove tijela te nositi zatvorenu obuću.

Ako ste pak alergični na prašinu i plijesan nužno je optimizirati mikrookolišne uvjete u kući ili stanu. Osobe koje su imale alergijsku reakciju na neku od prehrambenih namirnica ili lijek, moraju tu hranu ili lijek trajno izbjegavati.

Kod alergija na kućne ljubimce s dlakom ili perjem, nužno je ne puštati ih u spavaću sobu i prostor gdje se priprema i poslužuje jelo. Prostirke na kojima kućni ljubimci leže, treba češće čistiti i prati. Podsjećamo na staru izreku, da je “gram preventive, često vrjedniji nego tona terapije”.

Piše: dr. Dražen Sačer, fizijatar
ORDINACIJA ZA FIZIKALNU MEDICINU,
REHABILITACIJU I REUMATSKE BOLESTI
Tel. 048 625 033 E-mail:drazen.sacer1@kc.t-com.hr

čitam...
Loading...