Savjeti liječnika

Alkoholizam

Posebno brine podatak da je dobna granica početka konzumiranja alkohola sve niža - u dječaka ona se spušta na dob od 13-14 godina kad već počinje eksperimentiranje s alkoholom.

15:00h
0
drazen-sacer
KOLUMNA Dražen Sačer

“Cool je ne piti, cool je reći NE”

Alkohol kao napitak star je kao i ljudski rod. Već je prethistorijski čovjek znao kako se proizvodi vino. Alkohol privlači, jer potiče spontanost i komunikativnost, donosi opuštenost i oslobađa seksualnost, jednom riječju – nesumnjivo stvara ugodu kod čovjeka. Nažalost doza alkohola koja u početku opušta, s vremenom postaje sve veća, da bi efekt ostao isti.

Prema statističkim podacima u Hrvatskoj je oko 6 % populacije ovisno o alkoholu, što ukazuje na to, da imamo oko 240.000 alkoholičara. Jednako je zabrinjavajući podatak, da je gotovo dvostruko onih koji prekomjerno piju, a više od 700.000 onih koji izravno ili neizravno trpe od alkoholizma – najčešće članovi obitelji alkoholičara. Socijalne posljedice alkoholizma su ogromne,  ali praktički teško mjerljive u svim aspektima. Službeni podaci očekivano nisu točni, jer većina ovisnika ne želi priznati da su alkoholičari.

Posebno brine podatak da je dobna granica početka konzumiranja alkohola sve niža – u dječaka ona se spušta na dob od 13-14 godina kad već počinje eksperimentiranje s alkoholom. Stoga bi trebalo učiniti sve da među mladima saživi slogan “Cool je ne piti, cool je reći NE“. Muškarci se češće opijaju od žena, odnos je 4 : 1 uz trend porasta pijenja među ženama. To je vjerojatno posljedica njihovih sve većih obveza – poslovnih i obiteljskih, kao i nezadovoljstva zbog neispunjenih zahtjeva svoje okoline, koje se onda  nastoji riješiti pijenjem.

Hrvati u prosjeku popiju nevjerojatnih 15,1 litru alkohola po stanovniku godišnje, što nas svrstava sam europski vrh. Suština problema alkoholizma, vjerojatno je u činjenici da pijenje alkoholnih pića predstavlja društveno prihvaćeno ponašanje. Obrazac pijenja usvaja se najčešće u obitelji, potom u krugu prijatelja i smatra se “normalnim”. Najblaže rečeno prema alkoholu smo razvili blagonaklonost, a takav stav  priznaje i sam autor ovog teksta.

Smatra se da postoje tri predispozicije, koje predstavljaju značajnu opasnost, kod osobe koja se izloži alkoholu da postane ovisnik. To su 1. Geneteska predispozicija – alkoholizam u obitelji donosi veći rizik i da se i sam postane alkoholičar     2. Socijalne prilike –  kretanje u okruženju gdje se prekomjerno pije 3. Psihičke predispozicije – osobe koje pate od nekog psihičkog poremećaja  mogu razviti sklonost da to stanje liječe unosom alkohola.

Osobe koje nikako ne bi smjele piti su trudnice, djeca i adolescenti, bolesnici koji uzimaju određene lijekove, pojedina zanimanja – primjerice profesionalni vozači. Inače vozačima zakon dopušta vožnju do maksimalno 0.5 promila alkohola u krvi, što je količina  jedne čaše vina ili malo pivo, odnosno 0.3 dcl žestokog alkoholnog pića.

Dugotrajna pretjerana konzumacija alkohola može dovesti do teških tjelesnih i psihičkih tegoba. O alkoholizmu je riječ, kada postoji stalni poriv na kroničnu pretjeranu konzumaciju, povećana tolerancija i apstinencijski simptomi. Često opijanje je destruktivno – remeti sposobnost druženja i rada, dovodi do raspada veza, često do gubitka posla.

Alkoholizam karakterizira šest simptoma: 1. Žudnja – snažna želja ili hitna potreba za pićem 2. Gubitak kontrole – nemogućnost prestanka pijenja kad se jednom s njim započelo. 3. Fizička ovisnost – nakon prestanka pijenja javljaju se tjeskoba, pojačano znojenje, tremor (drhtanje), mučnina i drugi poremećaji. 4. Tolerancija – potreba za pijenjem sve većih količina alkohola  5. Zanemarivanje obitelji, poslovnih i drugih obveza.  6. Nastavak pijenja unatoč spoznaji o njegovoj štetnosti.

Obzirom da je alkoholizam jedan od ozbiljnijih i vodećih socijalno-medicinskih problema, o najčešćim zdravstvenim problemima uzrokovanim alkoholom, liječenju i njegovoj sve većoj pojavnosti među mladima, nešto više u jednom od narednih napisa.

 

Piše: dr. Dražen Sačer, fizijatar
Tel. 048 625 033
E-mail: drazen.sacer1@kc.t-com.hr

 

čitam...
Loading...