Odlukom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi iz 2005. godine utvrđena je Lista otrova čija se proizvodnja, promet i uporaba zabranjuju u Republici Hrvatskoj, na kojoj se među ostalima nalaze i azbestna vlakna, istaknuli su iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Odlukom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi iz 2005. godine utvrđena je Lista otrova čija se proizvodnja, promet i uporaba zabranjuju u Republici Hrvatskoj, na kojoj se među ostalima nalaze i azbestna vlakna, istaknuli su iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.Iako je poznato da se najviše zabranjenog azbesta nalazi u krovnim pokrovima, najčešće u salonitnim pločama, na koprivničko-križevačkom području vlasnici velikog broja objekata uporno ih se ne rješava. U podravskoj metropoli vjerojatno nema ulice u kojoj barem neka od kuća ili garaža za automobile na krovu nema salonitne ploče. O ruralnim područjima da i ne govorimo. To je još donekle i razumljivo jer si velika većina građana trenutačno uopće ne može priuštiti bilo kakvu investiciju, a novo krovište za kuću sve je samo ne skromni izdatak, nerazumljivo je da se krovišta na objektima u gradskom vlasništvu nisu promijenila već desetljećima. Pogotovu ako se radi o objektima koje koriste djeca i mladež. Na primjer, salonitne ploče još uvijek imaju dječji vrtić Pčelica u koprivničkoj Basaričekovoj ulici, koji pohađa 50-ak djece u dobi od šest godina, i svlačionice mladih nogometaša na Gradskom stadionu. Na taj problem upozorilo nas je nekoliko roditelja čija djeca pohađaju vrtić ili Školu nogometa.
– Nisam stručnjak i ne znam točno koliko su štetne te salonitne ploče za zdravlje naše djece, ali ne mogu vjerovati da se taj problem već nije riješio. Uvjeren sam da država ne bi zabranjivala upotrebu azbesta da od njih ne prijeti opasnost – kazao je otac jednog koprivničkog vrtićanca.
S njime se složila i majka 10-godišnjeg dječaka koji trenira u Školi nogometa.
– Kada god dođem po njega na trening gledam te salonitne ploče i općenito svlačionice u kakvom su stanju i mislim si kako uvijek za sve ima novca, a najmanje za našu djecu. Apeliramo na gradsku vlast da pod hitno riješi taj problem – rekla je ona.
Iz Grada Koprivnice poručili su da oni nisu vlasnici nekretnine u kojoj je vrtić Pčelica, nego je ona u vlasništvu dječjeg vrtića Tratinčica. Ipak, istaknuli su da je planom nabave za 2015. godinu predviđena zamjena pokrova na tom objektu u iznosu od 100.000 kuna + PDV. Dodaju da se prikupljanje ponuda planira obaviti tijekom svibnja, s obzirom na to da se radovi mogu obavljati samo u vrijeme kada u objektu nisu smještena djeca.
– U vezi salonitnog pokrova zgrade na Gradskom stadionu koju koristi Škola nogometa Grada Koprivnice također se razmatra mogućnost zamjene salonitnog pokrova. Građevinama na Gradskom stadionu upravlja Komunalac. Problem potrebe zamjene ove vrste pokrova valja sagledati i u kontekstu građevinskog stanja svih građevina u vlasništvu Grada Koprivnice tako da nam, u skladu s novom regulativom o održavanju zgrada, u prvoj polovici ove godine predstoji od strane ovlaštene osobe izrada pregleda građevinskog stanja svih građevina s prijedlogom poduzimanja najnužnijih građevinskih zahvata u cilju očuvanja temeljnog zahtjeva za građevinu, kao i poduzimanja potrebnih poboljšica, što svakako uključuje i zamjenu salonitnog pokrova – istaknula je glasnogovornica koprivničke gradske uprave Gordana Biondić.
Naglasila je da će Grad, nakon izrade pregleda građevinskog stanja svih građevina, uvažavajući njihovo građevinsko stanje i prijedloge zahvata, utvrditi konkretan ovogodišnji program građevinskih zahvata na svim građevinama, pa tako i zgrade Škole nogometa. Pri tome će, zaključuje, zamjena salonitnih pokrova svakako biti jedan od prioritetnih zahvata u dinamici provedbe.
– Odlukom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi iz 2005. godine utvrđena je Lista otrova čija se proizvodnja, promet i uporaba zabranjuju u Republici Hrvatskoj, na kojoj se među ostalima nalaze i azbestna vlakna. To znači da upotreba azbesta nije dozvoljena, međutim ne postoji zakonska obveza i rok do kojeg je potrebno zamijeniti postojeće konstrukcije u kojima je upotrijebljen azbest – pojasnili su nam iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Dodali su kako je jasno propisan način zbrinjavanja građevinskog otpada koji sadrži azbest (salonitne ploče, izolacijski materijali koji sadrže azbest i slično).
– Takav otpad građani mogu besplatno predati ovlaštenoj tvrtki koja ima dozvolu za skupljanje takve vrste otpada i sklopljen ugovor s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Skupljači su dužni odmah, a najkasnije u roku od 10 dana od poziva, preuzeti pripremljeni građevinski otpad koji sadrži azbest te ga prevesti i na odgovarajući način zbrinuti. Dakle, nakon što tijekom građevinskih radova skinu azbestne ploče i one time postanu otpad građani mogu kontaktirati direktno skupljača koji će onda besplatno preuzeti i adekvatno zbrinuti takav otpad – informirali su iz Fonda, poručivši da sve informacije na tu temu mogu pronaći na njihovim internetskim stranicama.
Što je azbestoza?
Prema Wikipediji, azbestoza je progresivna bolest koja nastaje udisanjem azbestne prašine ili azbestnih vlakana.
“Kod azbestoze, sasvim pojednostavljeno rečeno, plućima se događa nešto slično cirozi: djelatno plućno tkivo zamjenjuje se vezivnim ožiljnim tkivom i tako se smanjuje kapacitet. Međutim, azbestoza vas može potpuno zaobići, a da vam isti taj azbest izazove rak pluća. Tu je, naravno smrtnost daleko veća, a čovjeka se može spasiti samo ako tumor prepozna u vrlo ranoj fazi”, piše Wikipedija.
Opasnost od azbesta najveća je kada su salonitne ploče oštećene i kada iz njih izlaze milijuni opasnih čestica.
