demografska katastrofa

Crne brojke Zavoda za statistiku otkrivaju: Sve nas je manje u županiji, prirodni prirast u rekordnom je minusu, a nijedan grad ili općina nisu pozitivni

Brojke se mogu povezati s koronavirusom, ali on nije presudan, jer su, primjerice, 2016. godine umrle 1664 osobe, odnosno 10 više nego lani. No, te iste godine je i rođeno 50 osoba više nego protekle. U broju rođene djece i leži najveći problem, jer je ta brojka iz godine u godinu sve manje.

15:00h
0
Umirovljenik
Foto: Ivan Brkić

Iz godine u godinu sve nas je manje i to, ustvari, više nije nikakva novost. Brojni statističari i analitičari gotovo svakodnevno upozoravaju na tu problematiku i tvrde da će prvi digitalni popis stanovništva, koji slijedi kroz nekoliko mjeseci, pokazati da nas u Hrvatskoj već sad živi manje od četiri milijuna. Te statističke crne brojke, nažalost, odnose se i na našu županiju.

Naime, Državni zavod za statistiku jučer je objavio podatke o prirodnom kretanju stanovništva u 2020. godini, a brojke nam govore da omjer rođenih i umrlih u Koprivničko-križevačkoj županiji u posljednjih pet godina, a možda i više, nije bio veći. Nažalost, u korist umrlih. Stopa prirodnog prirasta je negativna i iznosi -702, točnije, rođeno je 957 Podravaca i Prigoraca, dok je istovremeno na vječni počinak ispraćeno njih 1654. Dakle, skoro dvostruko više.

Brojke za našu županiju nalaze se u predzadnjem odlomku // Foto. DZS
Koronavirus je problem, ali ne presudni

Godine 2019. je situacija bila znatno bolja, jer je prirodni prirast bio manji za 164 osobe, a osnovna razlika je u preminulim osobama, kojih je lani bilo 140 više nego predlani. Jasno, to se može povezati s koronavirusom, ali on nije presudan, jer su, primjerice, 2016. godine umrle 1664 osobe, odnosno 10 više nego lani. No, te iste godine je i rođeno 50 osoba više nego protekle. U broju rođene djece i leži najveći problem, jer je ta brojka iz godine u godinu sve manje.

Što se tiče gradova, situacija je očekivano negativna u sva tri grada. S obzirom na broj stanovnika, prednjači Koprivnica, u kojoj stopa prirodnog prirasta iznosi -144. Točnije, na 256 rođenih imali smo okruglih 400 umrlih. U Križevcima je bilo 170 rođenih i 279 umrlih, a nekako najbolja situacija kada su gradovi u pitanju je u Đurđevcu gdje stopa iznosi -30. U gradu Picoka, naime, rođeno je tek 76 beba, ali je i bilo samo 106 umrlih osoba.

Foto: DZS
U Sokolovcu zabrinjavajuće brojke, u Podravskim Sevetama najmanje beba

Jednako negativnu sliku možemo prenijeti i na koprivničko-križevačke općine. Ni u jednoj nemamo pozitivnu brojku, a najmanji minus u stopi prirodnog prirasta zabilježen je u Novom Virju (-4), Drnju (-7) i Kalniku (-9). Sve ostale općine bilježe dvoznamenkasti minus, a posebno zabrinjavajuća situacija je u Sokolovcu (-46), gdje na samo 16 rođenih imamo čak 62 preminule osobe. Sveti Petar Orehovec i Novigrad Podravski su na -31, a slijede Peteranec (-28), Koprivnički Ivanec (-25), Legrad (-25) i tako dalje…

Također, u oči upada podatak da je u četiri općine rođen jednoznamenkasti broj beba, i kako smo već rekli, to je podatak koji najviše zabrinjava. Konkretnije, u Podravskim Sesvetama samo su četiri bebe došle na svijet, u Đelekovcu šest, Kalniku osam i Ferdinandovcu devet.

Brojke po podravko-prigorskim gradovima i općinama // Foto: DZS
Izgubili grad veličine Križevaca

Gledajući općenito cijelu Lijepu našu, situacija je i više nego kritična. Rođenih je sve manje (jedan posto manje nego 2019.), umrlih sve više (čak 10 posto više nego 2019.), tako da stopa prirodnog prirasta nikada nije bila negativnija. Iznosi – 21.178, što znači da smo u godinu dana izgubili grad veličine Križevaca.

Najveći negativan prirodni prirast zabilježen je u Osječko-baranjskoj županiji (-2108), a pozitivan prirodni prirast bio je u samo 34 grada/općine. Kada znamo da na području Hrvatske imamo 555 jedinica lokalne samouprave, sve je jasno. Nalazimo se u demografskoj katastrofi i pitanje je kad ćemo i hoćemo li uopće iz nje izaći.

Prigorci se manje razvode od Podravaca

Državni zavod za statistiku iznio je i brojke vezane uz sklopljene i razvedene brakove. Što se tiče Koprivničko-križevačke županije, lani smo imali 362 sklopljena i 114 razvedenih brakova. Ta brojka je na razini državne statistike, gdje na svaki treći sklopljeni brak dolazi jedan razvedeni. Pritom treba napomenuti kako je znatno manje sklopljenih brakova nego prijašnjih godina, a razlog, naravno, leži u sveprisutnim virusu i brojnim zabranama nadležnog stožera.

U Koprivnici je bilo 113 sklopljenih i 51 razvedeni brak, u Đurđevcu 30 sklopljenih i osam razvedenih, a Križevci su prema ovim podacima malo čudo, jer na 61 sklopljeni brak nije zabilježen nijedan razvedeni slučaj.

Pomalo neobična situacija zabilježena je i u Hlebinama, gdje je sklopljen tek jedan brak, koji se i održao. Barem kroz prošlu godinu. Razvedenih nije bilo ni u Gornjoj Rijeci, Kalniku, Svetom Ivanu Žabnu i Svetom Petru Orehovcu, što sugerira na to da Podravci žive u većem skladu nego Podravci.

čitam...