BLOKADA RAČUNA

Danas kreću ovrhe, Natalija: Imam dvoje djece i ostat ćemo bez kune

Preostaje nam jedino da odemo na cestu ili da pokupim djecu i odemo vani kako bismo preživjeli. Nadam se da će ljudi pročitati moju priču i shvatiti što se događa u Hrvatskoj - rekla je Natalija.

11:03h
0
Financije
Foto: Ivan Brkić

U podstanarskom stanu sam s dvoje djece, zaposlena sam u tvornici i radim ‘muški’ posao u tri smjene. Danas kad sjedne ovrha, uzet će mi četvrtinu plaće. Nakon što platim podstanarstvo i režije, doslovno nam neće ostati ni jedna kuna, piše 24sata.


Govori to Natalija Rodinger (37) iz Čakovca, koja će biti tek jedna u statistici od oko 320.000 ljudi kojima se “kotrljaju” ovrhe. Od danas prestaje važiti privremena obustava ovrha koje je Vlada zaustavila na šest mjeseci zbog pandemije korona virusa. Natalija zna da će joj danas blokirati račun i da će joj ovrha doslovno uzeti kruh. Unatoč svim nastojanjima, samohrana majka nije se uspjela izboriti za svoju istinu i sa strepnjom čeka ovrhu već danas.

Sve je počelo 2011., kad je Natalija uzela kredit od 9000 kuna u Međimurskoj banci. Iako je dio kredita vratila, dug se nakon nekoliko godina popeo na 17.000 kuna.

Ovo je njezina priča.

Od kredita u banci do ovrhe 
– Uzela sam taj kredit i u početku ga uredno vraćala. Nije to bio veliki iznos i, iako sam radila slabo plaćeni posao, vraćala sam rate bez problema. Ali onda sam izgubila posao zbog ekonomske krize i ostala bez prihoda – govori nam Natalija početak svoje mučne priče.

Uslijedila je teška odluka. Posla nije bilo, a trebalo je hraniti djecu. Odlučila je potražiti kruh vani.

– Ostavila sam djecu kod bake i djeda te otišla raditi vani kako bi ih prehranila, prvo u Austriju, pa u Njemačku. U međuvremenu je propala i Međimurska banka. U početku to nisam znala. A onda su se javili iz tvrtke za potraživanje dugova. Moj dug su prodali toj tvrtki u kojoj su mi rekli da sam odjednom dužna 17.000 kuna – tvrdi Natalija.

Dug se gotovo poduplao 
Bila je u šoku. Dug je uz glavnicu od 9000 kuna porastao na 17.000 kuna, a dio prvotnog duga je vratila.

– Tražila sam kod njih sastanak kako bih dobila uvid u papire svojega duga i kredita. Ali odbijali su me. Ništa od sastanka, samo su me neprestano nazivali i govorili kako sam dužna 17.000 kuna – govori nam ova majka. Kaže, dug za kredit od 9000 kuna želi vratiti, i to s ugovorenim kamatama, ali je i odlučna: “Ne želim plaćati Finu, javne bilježnike i tu tvrtku, i to gotovo duplo više od novca koji sam prvotno uzela od banke. Ali oni ne žele ni čuti da sam dio kredita vratila, jednostavno sam ovršena”.

Iako je radila vani, vratila se i ponovno je s djecom te kaže da želi raditi, vratiti dug, ali ne želi raditi za Finu, javne bilježnice i sve ostale koji su se “nalijepili”.

– Sad živimo u podstanarskom stanu, zaposlila sam se. Ali kad danas krene ovrha, ne znam što ću. Preostaje nam jedino da odemo na cestu ili da pokupim djecu i odemo vani kako bismo preživjeli. Nadam se da će ljudi pročitati moju priču i shvatiti što se događa u Hrvatskoj – rekla je Natalija.

A Vladina odluka da na šest mjeseci zamrzne ovrhe mnogima je donijela kratkotrajni predah i podsjetila da su ovrhe mučan problem koji se godinama ne rješava. Pakao blokiranih računa mnogi proživljavaju godinama, nikako se iz njega ne mogu iščupati.

To je priča i Zagrepčanke koju ćemo zvati Ana. Zamolila je za anonimnost zbog obitelji, no njezini su podaci poznati redakciji.

Život od očeve mirovine 
– Istina je, blokirana sam svojom krivnjom jer sam podigla nenamjenske kredite i izgubila posao. A onda je krenulo. Blokade. Moj život sad se svodi na to da sam na burzi rada, živim kod oca od 77 godina koji, hvala Bogu, ima dobru mirovinu. Nisam životno ugrožena, imam krov nad glavom, ali moj otac plaća režije. Ali nitko nije vječan. Kad mojeg oca više ne bude, ne znam što ću… – govori Ana. I ona otkriva surovu stvarnost kako mnogi blokirani žive od primanja svojih starijih i doslovno ovise o tome jesu li oni živi. Jer kad starije generacije odu, nestat će i njihov financijski oslonac.

Priče blokiranih redovito su priče ljudi koji su se zadužili u bankama. To govori i statistika s Fine da više od polovica blokada otpada na dugove prema bankama. A kad netko srednjih godina kao Ana izgubi posao, postaje dužnički rob zauvijek.

– Imam 54 godine i posao tražim godinu i pol dana. Da, nitko me zbog godina neće primiti, a do prijevremene mirovine imam još 6,5 godina. To je moja priča koja je možda benigna za razliku od drugih, ali nije lako oca žicati za cigarete i možda neku sitnicu. Evo toliko, teško je, nikad se neću izvući iz tog pakla, ali ionako mi nemaju što ovršiti – tati sam rekla da u oporuku napiše da stan poklanja unuku kako ne bi zbog mene ovršili i taj stan – govori Ana. Kaže, deblokirali su je posljednjih šest mjeseci. Živi od naknade s burze od 2184 kune i dodaje: “Dva špeceraja i taj novac ode”.

Ide još 170.000 ovrha 
– Grdo je, pomišljam kako bi bilo bolje da me nema jer mi budućnost ništa dobro ne nosi. Da barem nađem neki posao, ali ništa, 0 bodova, svi misle da stara baba ništa ne zna, a imam 26 godina staža i ekonomistica sam koja zna svoj posao. Ali te moje godine… – ogorčena je Ana.

Danas se očekuje da bi više stotina tisuća ovrha moglo postati aktivno jer je u nedjelju istekao rok Vladine odluke da se na šest mjeseci zaustave sve ovrhe.

Prisilne blokade stale su s probojem korona virusa i u jednom mahu se samo statistički izbrisalo 238.135 građana koji su bili u blokadi zbog ukupnog duga od 16.6 milijardi kuna bez kamata.

Potpuno je nerealno da su ti ljudi u šest mjeseci počistili svoje financije i riješili se dugova pa je sasvim izvjesno da će skoro svi oni od danas biti potpuno u blokadi, što nam potvrđuju i financijski stručnjaci, dobro upućeni u situaciju. Štoviše, taj bi broj mogao i skočiti jer je u evidenciju Fine stiglo više od 217.000 novih ovršnih prijedloga koji su ovih šest mjeseci bili na čekanju, a iz ureda javnih bilježnika najavljuje se pristizanje još 170.000 prijedloga za ovrhu, koji se uglavnom odnose na komunalne račune.

Financijski stručnjak za ovrhe i blokade, Igor Škrgatić, kaže da se tsunami porasta broja blokiranih ne mora odmah osjetiti prvim danom odmrzavanja ovrha, odnosno danas, čak ni u sljedećih mjesec dana.

Utjerivači dugova na udaru 
– Projekcije ne pokazuju da će se dogoditi pravi ‘sudnji’ dan kao što se najavljuju. Danas će se jednostavno aktivirati prijašnje ovrhe, one od prije šest mjeseci, a slit će se i nešto novih. Konkretna posljedica COVID-a vidjet će se tek negdje na proljeće, kad će se broj blokiranih građana vjerojatno znatnije povećati. Koliko, to je teško reći, jer epidemija je, vidimo, potpuno nepredvidiva – govori Škrgatić.

Upravo njegovo iskustvo rada s blokiranima govori da oni koji su ranije bili pod ovrhama nisu do danas riješili svoje financije, jednostavno nije bilo tog savjesnog impulsa kod građana.

– Ali sad se smanjio prostor dužnika za pregovaranjem o načinu otplate duga. Konkretno se to odnosi na tvrtke koje se bave naplatom dugova koje su drugi prodali. Ranije su te tvrtke bile spremne na dogovor. Sad više nisu jer šest mjeseci nisu imale priljev prihoda na ime ovrha. Smanjili su im se prihodi i više neće biti toliko fleksibilni na nagodbe i pregovore, nego će vjerojatno početi koristiti sve pravne instrumente kako bi naplatili dugove. Očekujem da će krenuti agresivnije i ovrhe nad nekretninama – kaže naš sugovornik.

Iako je medijima kao bomba odjeknula vijest da je ministar financija Zdravko Marić osmislio izmjene Zakona o porezu na dobit kojim bi se konačno trebali razračunati s tvrtkama koje od banaka otkupljuju loše kredite i preuzimaju utjerivanje dugova, Škrgatić u to nije nimalo uvjeren.

– Cilj zakona je smanjiti poreznu osnovicu banaka ako otpišu loše kredite i to bi se bankama priznalo kao trošak. Ali problem je što nema kriterija po kojima bi banke naprosto otpisivale dugove građana koje ne mogu naplatiti. Iskreno, mislim da bi banke morale upregnuti dodatne resurse za stvaranje tih kriterija za otpis dugova i za dubinsku forenziku svakog pojedinog slučaja. Puno je jednostavnije to otpisati i prodati dug te mislim da će se to i dogoditi – rekao je Škrgatić i pitao kakva bi to bila poruka građanima koji uredno otplaćuju kredite kad bi se drugima njihovi dugovi jednostavno otpisali ako bi ih prestali plaćati.

No onima kojima su se ovrhe već odaslale, pa možda stižu već i danas, savjetuje nekoliko važnih stvari.

Zaštitite svoja primanja 
– Preko sustava e-Građani svatko može preko interneta provjeriti je li ovršen. No tu se prikazuje grubi prikaz, ponekad nedostaju detalji. Primjerice, česta zbrka nastaje kad neka tvrtka angažira odvjetnika za pokretanje ovrhe. Preko e-Građanina vidi se da ovrha ide od odvjetničkog ureda, ali ne vidi se tko je poslao ovrhu, koja je to tvrtka. Moguće su i obrnute situacije, da se vidi da je ovrhu poslao, primjerice, komunalac, ali on to radi preko odvjetničkog ureda, a to se nekad ne vidi preko e-Građanina i to je problem – otkriva Škrgatić. Dakle, e-Građanin je vrijedan alat, ali on daje samo prvi uvid u to “kotrlja” li se nekome ovrha. Za dublju analizu potrebno je ići u poslovnicu Fine.

Tamo će potpuno besplatno dati svakome uvid u ovrhe i detalje o vjerovniku. Kako biste zaštitili svoja primanja, a zakon kaže da se ovršiti smije samo četvrtina primanja sve do visine prosječne plaće, mora se otvoriti zaštićeni račun.

– Mnogo ljudi ima račune u više banaka. Tad se moraju odlučiti za jednu i otići fizički u poslovnicu banke te zatražiti otvaranje zaštićenog računa. A onda s time otići u Finu – kaže naš sugovornik.

Napominje da je zakon zaštitio četvrtinu plaće, ali ako je ona veća od prosječne plaće, treba znati i to da se može zaplijeniti sve ostalo što je iznad prosječne plaće. Od ovrhe su pritom zaštićene alimentacije, božićnice i jubilarne naknade i to nitko ne smije ovršiti. Kad se zna tko su vjerovnici, savjetuje razgovor s njima.

– Ako je to banka, trebalo bi pokušati dogovoriti moratorij, povlačenje mjere olakšane otplate, reprogram kredita… Ako je dug već otkupila tvrtka za potraživanje dugova, onda se može pokušati potpisati sporazum da im se mjesečno otplaćuje neki iznos, a da se pritom skine blokada s nečijeg računa – govori Škrgatić o iskustvima dogovora otplate kredita.

čitam...