Kolumna: Savjeti liječnika

Diljem svijeta otvaraju se centri za liječenje ovisnosti o internetu

12:30h
0
KOLUMNA Dražen Sačer
KOLUMNA Dražen Sačer

Ipak, postoje neka obilježja osoba ovisnih o internetu. Internetski sadržaji imaju središnje mjesto u njihovom životu i postaju im važniji od obitelji i prijatelja. Smanjena im je učinkovitost na radnom mjestu, školi i fakultetu. Javljaju se smetnje komunikacije, smanjuju se socijalni kontakti, ponekad čak do samoizolacije.

‘Ništa ne uspijeva poput pretjeranosti’. (Oscar Wilde)

26-04-16-img3U prethodnom smo članku pisali o mogućim rizicima za zdravlje kao posljedici dugotrajnog rada na računalu. Osim mogućnosti oštećenja vida („sindrom računarskog vida“), postoji i rizik oštećenja koštano-zglobno-mišićnog sustava, čemu je najčešće razlog neodgovarajuća oprema uz pretjerano dug rad za računalom.

Danas se u stručnim krugovima sve više spominje mogućnost razvoja ovisnosti o internetu. Procjenjuje se da u ukupnoj populaciji ima čak do 10 posto ovisnika o internetu. Iako je ovo tema u kompetenciji psihologa i psihijatra, zaslužuje i naš kraći osvrt. Kako još uvijek ne postoje jednoznačni kriteriji za utvrđivanje postojanja ovisnosti o internetu, neki se autori odlučuju za termin – internetomanija.

Danas se diljem svijeta otvaraju centri za liječenje ovog poremećaja. U tome je najdalje otišla Južna Koreja u kojoj je educirano nekoliko tisuća savjetnika za liječenje internetske ovisnosti u oko 200 bolnica i centara za liječenje. U korejskim se školama provode i preventivni programi da se u mladih ovaj poremećaj ne razvije. Kod nas nažalost, osim rijetkih nisu rađene niti kvalitetnije epidemiološke studije o rasprostranjenosti ove pojave.

OVISNOST se definira kao oblik ponašanja, vezan uz konzumiranje neke tvari ili ustrajanje u nekoj aktivnosti, koje kroz određeno vremensko razdoblje i pod određenim uvjetima uzrokuje narušavanje fizičkog i/ili psihičkog zdravlja, te poteškoće u socijalnom funkcioniranju. Shodno tome i pretjerano korištenje interneta je ovisnost, ako narušava fizičko i/ili psihičko zdravlje te dovodi do poteškoća u socijalnom funkcioniranju.

26-04-16-img1Vrste ovisnosti o internetu su različite, ovisno o sadržaju i aktivnosti koju korisnik upražnjava, te se mogu ispoljiti kao jedna ili više njih od slijedećih ovisnosti:

  1. ovisnost o računalnim igrama
  2. o informacijama
  3. o kockanju
  4. o internet pornografiji
  5. o “chatu” (pričaonicama)
  6. o kupovini

Već smo istaknuli da jednoznačnih kriterija da bi se utvrdilo postojanje ovisnosti o internetu još uvijek nema, jer ta ovisnost nije opisana kao dijagnostička kategorija u MKB (Međunarodnoj klasifikaciji bolesti).

Ipak, postoje neka obilježja osoba ovisnih o internetu. Internetski sadržaji imaju središnje mjesto u njihovom životu i postaju im važniji od obitelji i prijatelja. Smanjena im je učinkovitost na radnom mjestu, školi i fakultetu. Javljaju se smetnje komunikacije, smanjuju se socijalni kontakti, ponekad čak do samoizolacije. Kad je onemogućen pristup internetu ove osobe postaju nemirne, razdražljive, zlovoljne i potištene. Kod njih se često javlja poremećaj koncentracije i nedostatak društvenih vještina. Nažalost zabilježeno je i nasilje nad roditeljem koji u dobroj vjeri želi reducirati vrijeme djeteta koje provodi na internetu.

Iako je ovisnost o internetu u usporedbi s ovisnostima o alkoholu i drogama, mnogo manje štetna za ovisnika i njegovu okolinu, ipak predstavlja ozbiljan problem. Kako je nemogućnost kontrole poriva jedna od osnovnih karakteristika ovisnosti, potrebno je takve osobe uporno poticati na razvijanje interesa za razne druge aktivnosti u slobodno vrijeme: šetnja, trčanje, plivanje, vožnja bicikla ili bilo koji drugi vid sportske rekreativne aktivnosti.

26-04-16-img2Jedno je sigurno, da je u velikog broja mladih, nakon spavanja najveća pojedinačna vremenska stavka, vrijeme provedeno pred ekranom. Ekrani su “zarobili” mlade i stare i neprijeporno se radi o općoj prevelikoj vezi čovjeka i medija. Što se više vremena provodi uz ekran, to će dodatno biti osiromašen mladi život, a bijeg u iracionalno postati sve veći.

Dakle, daleko je najvažnija prevencija, a mlade treba poticati da manje vremena provode pred ekranima, treba nastojati poboljšati komunikaciju djece s roditeljima, razvijati njihov kritički stav spram pojedinih medijskih sadržaja te im osigurati uvjete za već spomenuto kvalitetnije osmišljavanje slobodnog vremena. U situacijama kad postoji opravdana sumnja na razvoj „internetske ovisnosti“, savjetujemo potražiti pomoć stručnjaka – psihologa i/ili psihijatra.

Piše : dr. Dražen Sačer, fizijatar
TEL. 048 625 033
E-mail: drazen.sacer1@kc.t-com.hr