svjetski dan borbe protiv bjesnoće

Djevojčicu u Herešinu ugrizao bijesni magarac, a onda i njenog brata dok ju je spašavao, Podravci i Prigorci lani su ugriženi 162 puta

Postoji pravilo da ako životinja ne pokazuje znakove bjesnoće i ne ugiba unutar 10 dana od dana ugriza čovjeka, onda nije bijesna. Zbog toga govorimo o desetodnevnom veterinarskom nadzoru životinja. Očekuje se da bi iduće godine Hrvatska mogla biti proglašena službeno slobodnom od bjesnoće, zaključila je D. Pinter. 

19:00h
0
Ilustracija // Foto: Ivan Brkić

Na današnji dan obilježava se Svjetski dan borbe protiv bjesnoće. Riječ je o smrtonosnom virusu te se ubraja među najteže i najsmrtonosnije akutne virusne bolesti današnjice.

Bolest se prenosi najčešće ugrizom, no moguće je i prenošenje virusa putem sline, ogrebom pandžama te indirektnim prijenosom preko predmeta koji je zaražen slinom životinje.

Glavni izvor zaraze su divlje životinje – najčešće lisica, vuk i medvjed od kojih se bolest širi na domaće životinje poput pasa ili mačaka.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije, u prošloj su godini u Podravini i Prigorju zabilježena čak 162 ugriza životinja.

Najviše je bilo ugriza pasa i to kod 27 osoba. Zabilježena su i tri ugriza mačke, jedan ugriz lisice, četiri osobe pretrpjele su ugriz štakora, a jedna osoba i ugriz miša.

Po mjestu ugriza, 15 ih je bilo za nogu, 16 za ruku, a četiri za glavu i vrat.

Foto: Ilustracija

– Kod 124 osobe ugriz je nastupio od životinje koju smo mogli nadzirati pa je bilo utvrđeno nakon 10 dana da je zdrava te da nije potrebno reagirati. No, bilo je i onih koje je ugrizla životinja koja nije mogla biti pod nadzorom, primjerice pas lutalica, pa je provedeno cjepljenje kod 33 osobe. No, tri su osobe dodatno još dobile i protutijela protiv bjesnoće – objasnila nam je Danijela Pinter, epidemiologinja iz županijskog Zavoda za javno zdravstvo

Podsjetila nas je i na slučaj ugriza magarca prije otprilike šest godina koji se dogodio u Koprivnici, u Herešinu. Životinja je ugrizla za nogu djevojčicu, a potom i njezinog brata dok ju je spašavao. Oni su zbog sumnje na bjesnoću životinje, po hitnom postupku primili cjepivo i protutijela. Na kraju je sve bilo dobro.

Pojasnila nam je da se kod čovjeka prvi simptomi javljaju u rasponu od 7 dana pa čak do jedne godine nakon ugriza. Tijek bolesti je sličan kao i u pasa.

Poslije početnog nemira i straha javlja se razdražljivost, grčevi mišića ždrijela pri pokušaju uzimanja vode ili bilo kakve tekućine, strah od svjetla, pojačano znojenje i pojačano lučenje sline. Nakon toga slijedi stadij paralize koji redovito završava smrću.

– Postoji pravilo da ako životinja ne pokazuje znakove bjesnoće i ne ugiba unutar 10 dana od dana ugriza čovjeka, onda nije bijesna. Zbog toga govorimo o desetodnevnom veterinarskom nadzoru životinja. Očekuje se da bi iduće godine Hrvatska mogla biti proglašena službeno slobodnom od bjesnoće – zaključila je D. Pinter.

 

čitam...