Živimo u vrijeme kada je, barem je takav dojam, više nego ikad važno poznavanje stranih jezika. Informacija kako bi u koprivničkoj gimnaziji moglo doći do ukidanja jezične gimnazije, stoga otvara brojna pitanja.
Kako doznajemo, zbog velikog pritiska STEM područja, posljednjih je nekoliko godina sve manji interes učenika za upisom u jezičnu gimnaziju.
Da je tome tako potvrđuje nam i ravnatelj Vjekoslav Robotić.
– U ovom smo trenutku u fazi istraživanja tržišta. Razmišljamo kako popraviti kvalitetu upisa u našu školu – kazuje ravnatelj Robotić.
Provode istraživanje među učenicima
Kako navodi, trenutačno se radi na tri razine, od čega je jedan anketiranje učenika osnovnih škola.
– Želimo vidjeti kakve su preference učenika i roditelja osmih razreda. Unutar škole pak promišljamo na razini tima za kvalitetu što, kako i gdje, kada vidimo te rezultate. U ovom trenutku još nismo u fazi donošenja odluke o ukidanju – govori te dodaje kako bi se sve trebalo iskristalizirati u narednih mjesec dana.
Ravnatelj Robotić ističe kako je činjenica da je interes za upise u jezičnu gimnaziju u padu posljednje tri godine.
– Interes je vrlo mali i to nas je potaknulo na ovo ispitivanje interesa učenika i njihovih roditelja. Danas je velika orijentacija prema STEM-u što smanjuje ovaj društveni dio, a jezična gimnazija predstavlja jedinu takvu gimnaziju u našoj županiji – ističe.
Engleski jezik postao je standard
Postavlja se i pitanje kako je u vrijeme velikih migracija stanovništva i važnosti jezika došlo do toga da pada interes za obrazovnim modelom jezične gimnazije, kojem su jezici u fokusu.
– Danas je prvi strani jezik standard, djeca, što pokazuje i državna matura, bolje usvajaju engleski jezik nego hrvatski. Ispada tako da je engleski postao standard. Drugi jezik uglavnom nudi svaki dio gimnazijskog obrazovanja, a mi smo da bismo popravili atraktivnost jezične gimnazije uveli engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski jezik – navodi.
Koprivnička gimnazija tako u gradu i županiju nudi najširu paletu mogućnosti učenja jezika.
– Iako je tome tako, naših 85 do 90 posto učenika odlazi studirati fakultete srodne STEM području – dodaje.
Činjenica jest i kako jezičnih gimnazija nema puno, te su uglavnom koncentrirane u velikim gradovima.
– To su četiri velika grada, dok u našoj županiji nije ni bilo druge osim naše. U našoj blizini postoji u Čakovcu i Varaždinu, a i tamo je slična situacija našoj, odnosno bilježe pad interesa – govori.
Što dalje?
A što će eventualno ukidanje jezične gimnazije značiti za samu školu, ravnatelj Robotić potvrđuje da se razmatra i taj dio.
– U prvoj godini to ne bi značilo velike restrikcije, no za četiri godine značilo bi na polju stranih jezika. Mehanizmi za to su, hipotetski, uvođenje fakultativnih programa na razini stranih jezika, u slučaju da učenici to žele, a i kroz izborne sadržaje opće gimnazije – navodi.
Ravnatelj Robotić kazuje da kao škola koja je jedna od top škola u Hrvatskoj žele ponuditi sve programe koji se u njoj mogu ostvarivati.
– Imamo sve uvjete za to i smatram da odluke treba donositi polako – zaključuje.
