Podaci FINA-e

Đurđevac je četvrti po redu grad koji je povukao najviše novaca iz EU fondova, Janči: Aktivni smo, od 23 zaposlenih, šest ih je na pripremi i provedbi projekata

Želimo da Đurđevac bude mali europski rad poželjan za život, a korištenjem europskih sredstava to i ostvarujemo, poručili su iz gradske uprave.

12:37h
0

Grad Đurđevac prema podacima FINA-e, a temeljem analize koju je napravio gradonacelnik.hr na četvrtom je mjestu liste hrvatskih gradova koji su povukli najviše novaca iz EU fondova.

Đurđevac je ovo visoko mjesto osigurao u kategoriji iznosa po glavi stanovnika. Više od Đurđevca povukli su gradovi Beli Manastir, Novalja i Supetar. Najveći udjel povučenog novca imali su gradovi Rijeka, Zadar, Slavonski Brod, Osijek, Beli Manastir, po trendu rasta povučenog novca u četiri godine predvode opet Zadar, Rijeka, Slavonski Brod, Beli Manastir, Osijek, a u postocima najveći su rast imali gradovi Solin, Vukovar, Ivanec i Donji Miholjac.

Ukupno su gradovi lani povukli 1,3 milijarde kuna, koliko su osigurali i u periodu od 2017. do 2019. godine. Naime, 2017. i 2018. godine iznos povučenog novca bio je skroman, da bi 2019. se popeo na 891,5 milijuna kuna, a lani na spomenutih 1,3 milijarde kuna.

Prema najavama iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, u novom financijskom razdoblju upravo će se ciljati na regionalni razvoj, ravnomjerni, a ne više kao ranije, samo nerazvijenim područjima. Veća šansa dana je podjelom zemlje na četiri statističke NUTS2 regije – Panonsku Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku, Grad Zagreb i Sjevernu Hrvatsku. Zahvaljujući tome poduzetnici će imati više stope sufinanciranja u svim regijama u odnosu na prije, a detaljnije će se osluškivati potrebe gradova i općina.

Hrvoje Janči // Foto: Ivan Brkić

ITU mehanizam je već proširen s dosadašnjih 8 na ukupno 22 grada, a čime se može iskoristiti uloga velikih i srednjih gradova kao pokretača razvoja.

Hrvatskoj je dostupno oko 25 milijardi eura, koje će koristiti kroz Višegodišnji financijski okvir 2021.-2027. i Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

Po stanovniku u 2020. godini najviše je povukao Grad Beli Manastir, gotovo 3,6 tisuća kuna, oko 3,5 tisuće Novalja, 2,3 tisuće po stanovniku Supetar, 2,1 tisuću Đurđevac, po 2 tisuće kuna Opuzen i Slunj, nešto manje od 2 tisuće Novi Vinodolski i Benkovac, gotovo 1,7 tisuća Pleternica i 1,5 tisuću kuna Komiža.

Đurđevac je po stanovniku povukao lani iz EU 2.108,91 kunu.

– Drago nam je da smo prepoznati kao grad koji značajno povlači EU sredstva radi unaprjeđenja standarda života svojih građana. Od samog ulaska Hrvatske u EU, aktivni smo u pripremi dokumentacije, prijavi i provedbi projekata, kako onih financiranih iz EU sredstava tako i nacionalnih, regionalnih i svih ostalih koji su nam dostupni – kazao je gradonačelnik Hrvoje Janči.

Posjetiteljski centar // Foto: Mateo Alečković

U razdoblju od 2017. – 2021. provedena su 53 projekta ukupne vrijednosti veće od 73 milijuna kuna, a u provedbi je još 21 projekt vrijednosti veće od 81 milijun kuna. Teško je, kažu, izdvojiti najvažnije projekte, buduću da je svakim od ova 74 projekta Đurđevac postao ljepše i ugodnije mjesto za život.

– Izgradili smo Poduzetnički inkubator u samom središtu grada, opremili infrastrukturom Poslovnu zonu „A-sjever“ u koju ovih dana dolaze prvi investitori i nastojimo našim poduzetnicima što više olakšati ulaganja i investicije u njihovo poslovanje. Vjerujem da smo prvi grad koji je za svoje investitore izradio projektno-tehničku dokumentaciju te smo u postupku ishođenja građevinskih dozvola za izgradnju poslovnih hala – kazuje nam Janči.

Najveći projekt koji trenutno provode je projekt „Održivo upravljanje i povećanje atraktivnosti Đurđevačkih pijesaka“ koji je pri samom kraju, a iz kojeg je obnovljena stara zgrada policije te je pretvorena u atraktivni Posjetiteljski centar Đurđevačkih pijesaka koji na multimedijalni način prikazuje bogatstvo i značaj Đurđevačkih pijesaka. Osim toga, obnovljen je objekt u Park-šumi Borik te kategoriziran kao hostel namijenjen boravku djece i provođenju škole u prirodi. Uređena je i obnovljena turistička infrastruktura  na Geografsko-botaničkom rezervatu Đurđevačkih pijesaka.

Poslovna zona “A Sjever”

U tijeku je i gradnja Kuće podrške „Mali princ“ te nabava radova na projektu Centra za osobe s invaliditetom kojim se želi doprinijeti deinstitiucionalizaciji.

– Aktivni smo i na području održivog gospodarenja otpadom te smo u fazi ugovaranja radova i opremanja za kompostanu i sortirnicu, nabave vozila za odvojeno prikupljanje otpada te podjele spremnika kućanstvima i nabave spremnika za odvojeno prikupljanje otpada na javnim površinama. Što se tiče podizanja socijalnog standarda osiguravamo za naše starije sugrađane usluge gerontodomaćica, dok je za najmlađe osigurana besplatna prehrana, mliječni i voćni obrok te za djecu s teškoćama 15 pomoćnika u nastavi – kaže Janči te dodaje da svih ovih projekata ne bi bilo da se svi zaposlenici Grada, ali i ustanova i tvrtki u vlasništvu Grada, nisu uključili u pripremu dokumentacije, provedbu nabava i niz brainstorming sastanaka na kojima smo pokušali osmisliti niz kvalitetnih aktivnosti kojima će se utjecati na poboljšanje života u Gradu.

Od ukupno 23 zaposlenika Grada, njih je šestero zaposleno na aktivnostima pripreme i provedbe projekta u sklopu Upravnog odjela za razvojne projekte dok se svi ostali zaposlenici uključuju prema potrebi u pripremu i provedbu projektnih aktivnosti.

Trenutno se intenzivno radi na pripremi projektno-tehničke dokumentacije za prijavu novih projekata poput izgradnje Glazbene škole, energetske obnove područnih škola, daljnjeg uređenja Starog grada, unaprjeđenja sportske infrastrukture i slično.

– Želimo da Đurđevac bude mali europski rad poželjan za život, a korištenjem europskih sredstava to i ostvarujemo – poručili su iz gradske uprave.