križevački gospodarstvenik

FOTO Antun Kovačić vlasnik je jedinog obrta za galvanizaciju u županiji i zapošljava 30 ljudi. Samo najustrajniji opstaju u ovom zanimanju

U počecima je to bila tek mala radionica s dva zaposlena, a danas zapošljava 30 ljudi te većinu svojih proizvoda izvozi na strana tržišta.

11:20h
0
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija

Antun Kovačić iz Križevaca, prvi je predsjednik ogranka Gospodarske komore u Koprivničko-križevačkoj županiji, a nedavno je primio Statuu Zlatne ruke s poveljom za 2021. godinu, najviše priznanje koje dodjeljuje Hrvatska obrtnička komora.

U obrtništvu nije lako uspjeti i održati poslovanje, no upravo je ovaj gospodarstvenik najbolji dokaz da je to ipak moguće. Obrt za galvanizaciju, proizvodnju, usluge i trgovinu pokrenuo je u ožujku 1982. godine u Križevcima te uspješno posluje 40 godina.

U počecima je to bila tek mala radionica s dva zaposlena, a danas zapošljava 30 ljudi te većinu svojih proizvoda izvozi na strana tržišta. Osnovna je djelatnost prevlačenje metala, odnosno galvanizacija.

– Nemamo vanjske usluge proizvodnje nego smo usluga površinske, dodatne zaštite gotovih proizvoda. Vršimo cinčanje, niklanje, kositrenje, dekorativno kromiranje metala. Proizvode uglavnom dobivamo od firmi koje rade dijelove za strojogradnju, građevinarstvo. Dosta ih je iz Hrvatske – kaže Antun, vlasnik obrta ZGR Kovačić.

Uspješno poslovanje tvrtke, ističe, rezultat je višegodišnjeg usvajanja novih tehnologija te praćenja zahtjeva kupaca kojima je kvaliteta primarna, a njegov obrt za galvanizaciju jedini je takav u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija

– U Hrvatskoj je galvanizerskih djelatnosti ostalo relativno malo: još rade u Ozlju, Vrbovcu, Zagrebu, u Puli jedna firma vrši cinčanje. Dalmacija je bez galvanizacije, oni voze k nama ili u bosanski Konjic – govori.

Kaže da 90 posto robe završava u izvozu dok je tek deset posto namijenjeno za domaće tržište.

– Radimo za neke prigorske firme, dosta za Međimurje, Istru, čak i splitsko područje. Nažalost, u našoj županiji nemam previše mušterija – kaže.

Prate firme koje rade razne strojne dijelove.

– Naši partneri su našli kupce u Austriji, Njemačkoj, Švedskoj, Švicarskoj. Imamo i direktni izvoz gdje mi dobivamo robu proizvedenu vani – iz Mađarske i Slovenije. Nešto za automobilsku industriju, ali više za proizvodnju namještaja. Surađujemo s firmom iz Nagykanizse koja radi dijelove za namještaj te sa slovenskom, uglavnom za njemačko tržište. Interesantno je da u Hrvatskoj nema proizvođača tih dijelova – otkriva nam Antun.

Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija

Majstor “Zlatnih ruku” u zahtjevnom vremenu pandemije, po svemu sudeći, hrabro gura naprijed.

– Izvukla nas je suradnja sa slovenskim i mađarskim tvrtkama i pratnja hrvatskim izvoznicima iz metalske branše. Mi smo zabilježili čak rast, posao nam je porastao – kaže Antun Kovačić.

Galvanska i kemijska antikorozivna zaštita metala zahtijeva i korištenje kemikalija. Kaže da koriste samo ekološki prihvatljive i to renomiranih svjetskih proizvođača koje ne sadrže cijanide i kromate.

– Od početka smo pazili što i kako radimo. Izbjegavali smo cijanidne kupke koje bi mogle biti opasne, klonimo se najopasnijih – ističe.

Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija

Dobar dio života radio je, govori, barem 12 do 16 sati dnevno.

– Obitelj je trpjela, jer sam bio stalno u poslu. Supruga Dragica je uključena, također, u cijelu priču, a sin Krunoslav će preuzeti i nastaviti razvijati obrt – otkriva.

Da je Antun znao u što se upušta, kaže, nikad ne bi pokrenuo galvanizacijsku djelatnost.

Riječ je o traženom, no izuzetno zahtjevnom zanimanju u kojem opstaju samo najustrajniji.

– Za to nema škole, obrazovao sam se sam, učio iz strane literature i svojih dobavljača kojima je bilo u interesu da sam educiran. Tu je potreban multidisciplinaran pristup, potrebno je  u malom prstu imati što više i fiziku, strojarstvo, elektrokemiju…  Sve te discipline su isprepletene, a kompletnog čovjeka za to gotovo da nema – otkrio nam je na kraju uspješan obrtnik koji je uspio objediniti sva potrebna znanja te na taj način opstati na tržištu rada, uz brojna odricanja.

Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija