Stručno osposobljavanje za poznatog poslodavca

FOTO Barać: Kadra ima, ali ne želi raditi ili je nekvalitetan, a kvalitetan odlazi na more i u inozemstvo

15:22h
0
Optimizam u novim ugostiteljskim snagama // Foto: Matija Gudlin

U toj se struci s ponavljanjem radnji stječe brzina, bitna je fizička kondicija, oštroumnost, pamćenje, stručnost, komunikacija i timski rad, ali najbitnija je volja za radom i namjera raditi u struci, uputila nas je vlasnica Klasa.

Hrvatska obrtnička komora i Hrvatski zavod za zapošljavanje u suradnji su proveli stručno osposobljavanje nezaposlenih za ugostiteljska zanimanja. Namjera je bila osposobiti ih za već unaprijed namijenjenog poslodavca, iako ih je dobrim dijelom osposobljeno za nepoznatog poslodavca.

– U našoj je županiji osposobljeno 26 polaznika od njih 27 za ugostiteljski sektor. To su bili programi za priprematelja jednostavnih jela i slastica, poslužitelja jela i pića i priprematelja bureka i pizza, što zbog sezonskog rada kad nedostaje nekoliko tisuća kvalificiranih radnika u turizmu, što zbog deficitarnog kadra u ugostiteljstvu – uputio nas je tajnik Komore Božo Barać rekavši kako se osposobljavanje odvilo po ubrzanom postupku zbog potreba u ugostiteljstvu.

U svemu su surađivali i obrti i firme koji se bave ugostiteljstvom, kako su neki od njih i iskazali potrebu za kvalitetnim kadrovima, iako, kako Barać kaže, u evidenciji postoje kuhari, konobari i drugi, teško je naći one koji žele raditi u ugostiteljstvu.

Tajnik Obrtničke komore Božo Barać // Foto: Matija Gudlin
Tajnik Obrtničke komore Božo Barać // Foto: Matija Gudlin

–  Ovo je jedan od načina da se premosti loša situacija u redovnom srednjoškolskom obrazovanju i nesrazmjeru obrazovanja kadrova i potreba gospodarstva – Baraćeve su riječi, koji kao problem objašnjava upis učenika sa slabijim uspjehom u osnovnoj školi, u obrtnička zanimanja, a najmanje onih koji imaju želje i afiniteta za rad u ugostiteljstvu. Oni koji su kvalitetni, kaže, odlaze na rad na obalu ili u inozemstvo, gdje kao vrsni stručnjaci mogu ostvariti znatno veće plaće. To pak vuče, kako kaže, do idućeg problema, a to je stanje u ugostiteljstvu na kontinentu zbog kojeg ugostitelj u plaćanju ne može konkurirati onom prvom i tako zadržati kvalitetne kadrove u županiji.

O tome zašto se jedan mesar odluči prekvalificirati za poslužitelja jela i pića, ispričao nam je Hrvoje Štokić.

– Saminicijativno sam se prijavio na stručno osposobljavanje kako bih s vremenom mogao raditi na moru, iako ću za početak ostati na kontinentu. Praksu sam odradio u Hotelu Podravina sa sjajnim kolegama i mnogo sam naučio, a sad šaljem molbe u nadi da će mi i skora diploma pomoći u pronalaženju posla – optimističan je Hrvoje.

Ovaj projekt bio je pilot program te je u planu provoditi slične programe i u drugim djelatnostima, prvenstveno u građevinskom sektoru i metalogradnji, gdje nedostaje kvalificirane radne snage u našoj županiji.

Hrvoje se nada poslu na moru // Foto: Matija Gudlin
Hrvoje se nada poslu na moru // Foto: Matija Gudlin

– Pouka je odrađivala pripremnu nastavu i u Bjelovarsko-bilogorskoj te Međimurskoj županiji, te iako nema baš previše nezaposlenih koji se žele osposobiti za novo zanimanje, zadovoljni smo kad vidimo da neki od osposobljenih ostanu raditi kod poslodavca kod kojeg su bili na praksi – izvijestio nas je Barać i zaključio kako je potreban veći broj sati teoretske nastave, ali posebice one praktične, jer nije dovoljno uvjerenje o kvalificiranosti nego je potrebno razviti kompetencije.

O problematici ugostiteljstva i s čime se ugostitelji susreću ispričala nam je Mirjana Šeb-Čižmešija vlasnica restorana Klas i predsjednica županijskog Ceha ugostitelja.

– Već nekoliko godina, mi županijski ugostitelji imamo problema s izborom djelatnika, pa smo proveli ovo brzinsko osposobljavanje s početkom u kolovozu, a koje je ipak, dosta zahtjevno. U toj se struci s ponavljanjem radnji stječe brzina, bitna je fizička kondicija, oštroumnost, pamćenje, stručnost, komunikacija i timski rad, ali najbitnija je volja za radom i namjera raditi u struci – uputila nas je iz pozicije profesionalca vlasnica restorana i kao ključni problem navela prerani dolazak u srednju školu kad pri odabiru struke, mladi još nisu ni sigurni ni svjesni kakvim će se zanimanjem baviti.

Uskoro ćemo jesti Petrin burek // Foto: Matija Gudlin
Uskoro ćemo jesti Petrin burek // Foto: Matija Gudlin

Novopečena pripremateljica bureka i pizza Petra Zagorščak koja je dosad završila obrazovanje i radila, i kao rukovoditelj prehrambenim strojevima, i kao administrator odnosno operater na računalima prenijela je svoje dojmove.

– Osposobljavanje je bilo točno ono što sam očekivala. Traži se upornost, brzina i izdržljivost te smo mnogo naučili. Priprema bureka mnogo je kompliciranija nego što bi čovjek očekivao – rekla je Petra, a njena kolegica Ksenija Horduk uputila nas je u tajnu dobrog bureka odnosno pite od sira.

– Važno je sve, od dobrog brašna i hladne vode za kvalitetno tijesto, kao i kvalitetan svježi kravlji sir. Najteži dio je razvlačenje tijesta – podijelila je svoje novostečeno znanje friška majstorica za bureke (i pite).

Projekt su provele županijske obrtničke komore u suradnji s dva obrtnička učilišta, Poukom iz Koprivnice i onim zagrebačkim.

čitam...
Loading...