Težak posao

FOTO Marko Lukačić godinama se bavi poljoprivredom, a nedavno je krenuo i sa zeljem: Jednim hektarom zaradi se kao s 15 hektara kukuruza

Ne oskudijevaju ni u čemu, ali, dotaknuvši se hrvatske poljoprivrede, kaže kako nije to, to.

19:00h
0
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija

Hladno je i mokro, potrebna je nepromočiva odjeća, govori nam Marko Lukačić u rano jutro koje je u sivo obojala gusta magla, dok stojimo između polja kupusa kukuruza.

Uz navedene kulture, bavi se i ječmom, tritikalom kao nezahtjevnom žitaricom te paprikom čiji je posađeni hektar rezerviran za tvrtku Podravka. Ukupno, više od 20 godina obrađuje zemlju koja njemu i njegovoj obitelji donosi kruh na stol.

– Potrebne su velike količine hektara, dok je zarada minimalna. Odlučili smo se za vrtlarstvo. Potrebno je mnogo ruku, ali se isplati uz pristojnu satnicu. Obitelj pomaže, dok tijekom sezone, odnosno listopada, zapošljavamo desetak ljudi. Paprika je, zbog kišnog proljeća koje je dovelo do kašnjenja, krenula tijekom kolovoza. Namijenjena je za Podravku s kojom će raditi ajvar, a već iduće godine proširit ćemo se za još dva hektara. Listopad je, pak, rezerviran za kiseljenje kupusa – kazao je Lukačić, najavljujući moguće potpisivanje novoga ugovora kojim će i kupus povećati na deset hektara.

Uzevši u obzir da je sezona, Lukačiću smo stigli upravo s idejom da nas pobliže upozna s kupusom. Objasnio nam je kako valja paziti na bolesti u čemu mu savjetima pomažu prijatelji iz udruženja za zaštitu bilja. Savladavanjem tehnologije vjeruje kako će se kupusom baviti i dalje.

Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija

– Bitno je sjeme otporno na bolesti, prijete bijela trulež i mušica zbog kojih je potrebno preventivno prskati. Ovdje se pojavljuje problem jer su u Hrvatskoj mnoga sredstva zabranjena. Snalazimo se s dozvoljenim, potrebno je više prskanja, ali uz kontrolu stručnjaka uspijevamo sve riješiti – tvrdi.

‘Da biste se ozbiljno bavili ratarstvom, treba vam između 100 i 150 hektara’

Nabrajajući početne troškove, stigao je do 25 tisuća kuna potrebnih kako biste ušli u “svijet kupusa”, odnosno zelja. Tu je, naravno, i iznos vezan uz fizički rad, rezanje kupusa, o kojemu će govoriti kad isto bude gotovo.

– Da biste se ozbiljno bavili ratarstvom, treba vam između 100 i 150 hektara. Na jednom hektaru kupusa, zarada je kao da imate 15 hektara kukuruza. Naradimo se, ali se isplati – naglašava Lukačić, dodajući kako mu je budući otkupljivač kazao kako je kvaliteta njegova kupusa iznimna.

Ne oskudijevaju ni u čemu, ali, dotaknuvši se hrvatske poljoprivrede, kaže kako nije to, to.

Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija

Tržište u Hrvatskoj nije sređeno. Preračunamo li, cijena vani je puno veća. Slovenci plaćaju kukuruz više nego mi. Kod nas zarađuju preprodavači. U pogledu ratarenja uopće nisam optimističan – smatra.

Upitali smo ga, nadalje, kolika je mogućnost da tijekom jedne sezone sve, jednostavno, uslijed nepredviđenih okolnosti, propadne.

U Hrvatskoj je sve moguće. Osiguranja su obavezna, sve su kulture osigurane, pokrili bismo se dogodi li se nešto. Kiksati mogu tek konačni otkupljivači. Važna stavka jest što nemamo posrednika, već radimo direktno s Podravkom. Ne postoji bojazan da neće biti otkupljena, imamo njihovu stručnu podršku – priča, dodajući.

– U Hrvatskoj danas proizvoditi nešto bez čvrstog ugovora je samoubojstvo. Ne uspijete li jednu godinu prodati, više se nećete izvući, toliki su troškovi – svjestan je.

Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija

čitam...
Loading...