Originalne glinene krigle

FOTO Ako niste probali posebno izdanje piva od koprive, niste bili na Renesansnom festivalu

15:00h
0
Fra Tomislav kuhat će pivo s okusom koprive // Foto: Matija Gudlin

Tomislav je ispričao o dodatku koprive koja se od 16. stoljeća pivu dodaje u Engleskoj i Škotskoj, a koja se zbog specifične arome, proizvodi i danas.

Kopriva u Koprivnici nije prezrena biljka, nego svojevrsni zaštitnik grada kojemu duguje svoje ime. Naime, prema legendi, Bela IV je grad, odnosno istoimeni potok u bijesu nazvao po toj omraženoj biljci nakon što ga je konj zbacio u koprive pored samog potoka.


U tom duhu, uz sve druge delicije i ostale proizvode, kroz koje se maksimalno iskorištavaju blagodati ove peckave ljekovite trave, na Renesansnom festivalu već je redovna postaja i pivara u kojoj se prikazuje srednjovjekovni način proizvodnje piva.

Renesansni pivar Tomislav Kovač ispričao nam je osnovne stvari o tom hranjivom napitku i njegovoj srednjovjekovnoj proizvodnji.

– U renesansno doba, dok se kemija i biologija nisu toliko poznavale, kao i kvasac pod tim imenom, redovnici su bili oni koji su imali najviše znanja po pitanju kemijskih procesa. Iako terminologija još nije bila definirana, franjevci su razumijevali kako kvasac funkcionira i proces proizvodnje te da je higijena ključna u svemu – priča nam pivar i dodaje kako su fratarska tamna piva bila su najcjenjenija i kraljevi su ih najradije pili, jer su bila najbolje kvalitete i trajnosti.

Kuhanje piva u kotlu // Foto: Matija Gudlin
Kuhanje piva u kotlu // Foto: Matija Gudlin

– Najstariji dokazi o postojanju ovog napitka sežu u doba Babilona, prije osam tisuća godina, a što se tiče pića renesanse, osim vina i piva, popularna je bila i medovina odnosno gverc. Medovina koju sam probao u Engleskoj bila bi nešto između piva i gverca, jer se u njoj koristi i hmelj pa je, ipak, gorča – uputio nas je naš sugovornik.

Osnovni pivski sastojci nisu mnogo drukčiji nego danas – slad proklijalog ječma, voda, hmelj.

– Hmelj se počeo dodavati taman u to vrijeme, isprva kao konzervans radi duže trajnosti piva, a potom i zbog spoznaje o dobroj aromi i gorčini. Prije hmelja dodavali su se glog, šafran i drugo – objasnio nam je Tomislav i ispričao o dodatku koprive koja se od 16. stoljeća pivu dodaje u Engleskoj i Škotskoj, a koja se zbog specifične arome, proizvodi i danas. Ipak, doznajemo da je pivo od kopriva kod nas zapravo novotarija, prikladno povezana s nazivom našeg grada i uklopljena u kontekst Festivala.

Hmelj // Foto: Matija Gudlin
Hmelj // Foto: Matija Gudlin

– Cijeli postupak kuhanja piva danas traje oko osam, dok je kuhanje u prošlosti u kotlu na otvorenoj vatri trajalo i do 12 sati. Nisu se radile velike šarže. Bilo bi to 50 do 100 litara, ovisno o veličini kotla. Trebalo je to uzavreti – usporedio je pivar i naglasio kako je pivo od kopriva ograničeno izdanje koje se proizvodi isključivo za Renesansni festival.

Kako je to izgledalo u srednjem vijeku, gosti će si moći predočiti posjetom samostanskoj pivari i kušati posebnu aromu piva od koprive.

– Svakako se pobrinite da ponesete svoju kriglu koja se može kupiti, odnosno unajmiti, na za to posebno određenim pultovima sajma. Za Festival će se skuhati 1000 litara piva što bi trebalo biti dovoljno za sve, ali ukoliko baš ne bude, skuhat ćemo još – najavio je fra Tomislav kojeg ćete moći vidjeti kako miješa samostansko pivo, kao i izložene sastojke potrebne za njegovo spravljanje.

 

 

 

 

čitam...