NA ČETIRI HEKTARA 2000 STABALA

FOTO Od Kosecovih eko lješnjaka radi se namaz, brašno i ulje. Prošle su godine imali 3,5 tona, a ove 750 kilograma pa su većinu prodali na kućnom pragu

Prodajemo ga za 80 kuna po kilogramu. Nekima je previše, a ne mogu reći da je premalo kada znam da je u jednom trgovačkom centru cijena bila 96 kuna za konvencionalni, kaže.

15:57h
0
Foto: Ivan Balija
Zvonko Kosec // Foto: Ivan Balija

Godine 2013. Zvonko Kosec pokrenuo je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Kao poljoprivrednik shvatio je kako količina njegove zemlje nije dostatna za kvalitetan rad. Okrenuli su se lješnjacima.

– Čitali smo kako s lješnjacima ima manje posla, nego s drugim kulturama. Prevarili smo se. Odnosno, istina je, ali i dalje ima puno, posebice ako je čovjek istovremeno zaposlen – započinje Kosec.

Nasad smješten na četiri hektara broji dvije tisuće stabala.

– Zarada postoji, radi nje smo išli saditi, ali prvenstveno mora postojati ljubav – siguran je Kosec koji sa suprugom i djecom obavlja poslove na OPG-u.

Foto: Ivan Balija
Prošle su godine ubrali 3,5 tona, a ove 750 kilograma //  Foto: Ivan Balija
Ne koriste pesticide i umjetno gnojivo

U vrijeme našega razgovora, berba je završila. Uslijedit će gnojidba, rezidba i odstranjivanje izboja, nakon čega će tijekom proljetnih mjeseci red doći na novu gnojidbu te zaštitu dozvoljenu pravilima ekološke proizvodnje. Jer, lješnjak obitelji Kosec dolazi iz eko uzgoja.

– Smatrao sam kako bi se ekološki proizvod trebao lakše prodati. To je budućnost – veli, priznajući kako ga je isprva negativno iznenadilo sve što ga očekuje u takvome tipu proizvodnje, no pokazalo se kako neće biti problema.

– Ne koristimo pesticide i umjetno gnojivo. Postoje preparati dozvoljeni na tržištu, proizvodnja je lakša nego na početku – dodaje.

Upotreba tretiranog gnojiva, prihrana preko lista, malčiranje i frezanje čine ostatak popisa. Najviše posla imaju do svibnja. Poslije više nije toliko napeto. Barem do berbe krajem kolovoza i početkom rujna kada kreće minimalno dva tjedna duga akcija. Tada se uključuje šira obitelj. Ručno tresti stabla težak je zadatak, stoga je ove godine osigurao tresač.

Foto: Ivan Balija
Ne želi se hvaliti pa reći kako je njihov lješnjak ekstra kvalitete. No, svjež jest. Nemaju godinu i više dana stare zalihe. Ono što jedne godine rodi, iste će biti prodano // Foto: Ivan Balija
Prošle su godine ubrali 3,5 lješnjaka, a ove 750 kilograma

Prošle su godine ubrali 3,5 tona lješnjaka. Ove? Puno manje, svega 750 kilograma. Razlog je mraz koji je nakon Uskrsa dotukao brojne kulture.

– Lakše je prodati kada ga je puno. Imamo otkupljivače koji uzimaju na veliko. Ali, ne možeš nikome tko ima proizvodnju prodati manje od tone – bilo u ljusci ili očišćenog – kaže Kosec čiji lješnjak prvenstveno odlazi tvrtkama koje ga prerađuju u ulje, namaze brašno.

Uzevši u obzir da je ovogodišnji urod pet puta manji od prošlogodišnjeg, znatan dio lješnjaka prodao je na kućnome pragu.

Prodajemo ga za 80 kuna po kilogramu. Nekima je previše, a ne mogu reći da je premalo kada znam da je u trgovačkom centru cijena bila 96 kuna za konvencionalni – kaže, potvrđujući kako poticaji pokrivaju proizvodnju, premda su ove godine uložili više no što su dobili.

Stekao je dojam kako među ljudima postoji nepovjerenje spram ekološke proizvodnje.

– Ljudi ne znaju kakve kontrole imamo. Nije samo tako napisati da je riječ o ekološkom proizvodu. Sve moraš opravdati računom i certifikatom. Inspekcija može bilo kad doći i pregledati zemlju – napominje.

Ovako je nasad izgledao prije par mjeseci // Ustupio Zvonko Kosec
Kalibrator, krckalica i ventilator za raspuhivanje ljuske

Ne želi se hvaliti pa reći kako je njihov lješnjak ekstra kvalitete. No, svjež jest. Nemaju godinu i više dana stare zalihe. Ono što jedne godine rodi, iste će biti prodano.

– Kupili smo strojeve: kalibrator, krckalicu i ventilator za raspuhivanje ljuske. U trećoj smo godini, u prvoj berbici, imali 50-100 kilograma. Počeli smo ih tuckati čekićem… Rekoh, nema tu kruha, mora biti stroj – prisjeća se Kosec.

Uz osam sati dugu smjenu stalnoga posla kaže kako ne stigne i ne može pratiti prognozu kako bi, recimo, lovcem mraza spriječio štetu na nasadu. Eventualno je moguće koristiti neka sredstva, i to ako temperatura nije preniska, priča nam.

– Ostajemo na istome, to nam je dovoljno, nećemo povećavati nasad – zaključio je Kosec.

Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija