Međunarodni dan primaljstva obilježava se svake godine na današnji dan, odnosno petog svibnja. Upravo zato smo porazgovarali s voditeljicom koprivničkog rodilišta prvostupnicom primaljstva Nikolinom Sever koja radi kao primalja u koprivničkoj bolnici već osam godina.
– Nekako sam se uvijek našla među bebama, dok su moje prijateljice već počele izlaziti, ja sam se još uvijek igrala s lutkama. Nisam znala da je to moj poziv sve dok nisam došla na praksu kao medicinska sestra u rađaonu i kad sam vidjela prvi porod, shvatila sam da to želim raditi – priča nam N. Sever.
Njihova uloga počinje već u trudničkoj ambulanti gdje dolaze pacijentice od najranijih trudnoća. One vode trudnoću, rade standardnu obradu pacijenata. U rađaoni je uloga primalje višestruka, osim pomoći koju moraju pružiti u bilo kojem trenu, one su tu i da rodiljama pruže toplu riječ podrške, jer je upravo to ono što im najviše treba u svakom trenutku jer su u velikom strahu, izbezumljene i ne znaju što ih sve čeka.
Najbitnija je, kako kaže, uspostava dobre komunikacije i prvi kontakt gdje se primalja i rodilja međusobno povezuju.
Najčešće pitanje koja postavljaju rodilje je upravo ono kad će sve završiti.
– One često gledaju na sat i njima svaka minuta u kojoj se proizvede nekoliko trudova traje jako dugo i mi ih pokušavamo odvratiti od toga, ali svaki porod je priča za sebe i nikada im ne možemo točno odgovoriti na pitanje kad će roditi jer se to može dogoditi kroz 15 minuta ili kroz dva sata – objašnjava primalja Nikolina.
Posao nikada ne ostavljaju iza sebe i uvijek ga nose kući.
– Nekada ne ostajemo s rodiljom do kraja jer dođe do promjene smjene. Onda uvijek ispitujemo kolegice kako je majka, kako je beba, je li sve prošlo u redu. Taj posao jednostavno ne možete ostaviti iz sebe – priča.
Na porodima ju, kako kaže, najviše raduje to što prva prima u ruke najveće bogatstvo koje si svaki čovjek može poželjeti.
– Žena nosi to dijete devet mjeseci i vi imate prvi taj kontakt, prvi primate tu bebu u ruke i nijedan osjećaj se ne može s time usporediti – sretna je primalja Nikolina.
Najveći motiv za rad joj je sam pristup rodiljama, da se čim više potrude i pokušaju ženama olakšati njihov najsretniji trenutak u životu.
– Nudimo im porod na stolčiću, pilates lopte i žene mogu izabrati oblik poroda koji god žele. Idemo u tom smjeru da žene zadovoljne izađu iz našeg rodilišta, da mogu reći da su imale mogućnost izbora. Motivira nas to da porod bude čim humaniji – objašnjava.
U rodilištu postoji knjiga pohvala u koju rodilje rado upisuje svoje dojmove. Komentari su uglavnom pozitivni, ali nađe se i poneki negativan, ali jako rijetko.
Na području Koprivničko-križevačke županije trenutno ima 40 primalja, a njih 30 je zaposleno u koprivničkoj Općoj bolnici na odjelima ginekologije, neonatologije, u ginekološkoj ambulanti i u rodilištu.
– Ponekad žene dođu na porod s nerealnim očekivanjima. Očekuju da će to odmah biti gotovo, ali kad krene shvate da se to ponekad malo otegne i potraje. One očekuju da smo mi uz njih u svakom trenu, damo im ono što traže i da sve završi pozitivno za majku, za bebu i za nas – priča nam ova simpatična primalja.
Žene u planu poroda nekad izraze želju da to prođe bez lijekova, a nerijetko tijekom samog poroda promijene mišljenje.
– To su najčešće želje žena koje nisu imale iskustva i nisu osjetile što trud zapravo je. Dok pravi trudovi krenu, velika većina žena odluči da želi lijekove. To je prirodno. Uvijek kad osjetimo neku bol tražimo pomoć da prestane. Tako je i kod poroda – konstatira.
Epiduralne anestezije u koprivničkom rodilištu trenutno nema, ali se više i ne traži u toliko velikoj mjeri.
– Partneri na porod dolaze u velikom broju i to je jako dobro. Pošto žene dolaze u nepoznatu sredinu ipak imaju nekog svog tko je uz njih. Nije isto kad ih mi držimo za ruke i tješimo ili netko koga poznaju dugi niz godina. Partneri su na porod uvijek dobrodošli i oni su tu i pomoć i podrška za rodilju – priča N. Sever.
Broj epiziotomija u koprivničkom rodilištu je također smanjen, kako kaže primalja Nikolina, ide se u smjeru da se ipak žena poštedi tog reza i da međica ostane čitava. Carski rezovi se rade samo kad se za to ukaže potreba, ali to nije prečesto.
Osim poroda, primalje su rodiljama i podrška, vode računa o higijeni rađaone, upisuju u kartone cijeli tijek poroda i lijekove koje je rodilja uzela, steriliziraju instrumente, dijele obroke i niz poslova za koje ljudi uopće nisu svjesni da ih rade rodilje.
U svakom slučaju, dobra primalja se uvijek pobrine da rodiljama porod ostane u najljepšem sjećanju i da sve dobro prođe i za mamu i za bebu.
