Šumske radosti

FOTO Kako smo u berbi gljiva imali nenadani susret s neobičnim vodozemcima

08:30h
0
Šuma krije mnoga iznenađenja // Foto: Matija Gudlin

Tihi ili mirni lov, kako se još zove traženje i branje gljiva, jedna je od šumskih rekreacija u kojoj možete uživati i u jesenskom periodu.

U našim krajevima uobičajeno je obilaziti šume u potrazi za sunčanicama, kljukačima, vrganjima i drugim takozvanim šumskim mesom. Od malih nogu uče nas kako ih je najbolje brati nakon kiše pa smo čekali podršku s neba. Nakon nekoliko tjedana odgađanja konačno smo se uputili u šume Bilogore. Iskusni gljivari obično ne odaju lokacije najboljih nalazišta pa neću ni ja, iako je većina nas tek ušla u carstvo gljiva.

Kako se radi o najrasprostranjenijim živim organizmima na zemlji s preko milijun i pol vrsta svakako u društvu imajte nekoga tko je s njima dobro upoznat. Iako postoje otrovne, pa čak i smrtonosne, velik broj ih je jestiv pa čak i ljekovit. Postoje i psihoaktivne vrste  koje izazivaju halucinacije, pa ako nakon konzumacije vidite svijet kakav inače nije možda bi bilo dobro potražiti pomoć liječnika.

Šumski potočić // Foto: Matija Gudlin
Šumski potočić // Foto: Matija Gudlin

Nakon kraće šetnje šumom ugledali smo prvu sunčanicu, nakon nje i drugu. Znano pravilo je da ako pronađete jednu gljivu na istoj lokaciji pokušate pronaći njezinog brata, rođaka i ostatak obitelji.

Šume su dom brojnim životinjama, pa smo tako u potrazi za gljivama naletjeli na nekoliko žaba i jednog znatiželjnog daždevnjaka koji nas je očarao svojim bojama.

Armillaria mellea, u našim krajevima poznatija kao kljukač, najčešće raste na panjevima u grmićima. S ovom parazitskom gljivom imali smo najviše uspjeha. Vrlo je ukusna, no kod nekih može izazvati probavne smetnje.

Želja nam je bila pronaći vrganje koji su jedne od najboljih gljiva naših krajeva, no nažalost nismo imali uspjeha. Početkom jeseni u blizini jezera Lokve u Gorskom kotaru berač iz Delnica ubrao je vrganj težak preko 3 kilograma. Težina gljiva koju prema zakonu možete dnevno ubrati je 2 kilograma pa je samo s tom jednom gljivom prešao dozvoljenu granicu.

Foto: Matija Gudlin
Foto: Matija Gudlin

Nekontroliranim branjem gljiva može doći do devastacije staništa i utjecaja na druge biljne i životinjske vrste. Kako bi se njihova berba kontrolirala od 2006. je na snazi zakon o šumama kojim je svaki berač obavezan u šumariji nadležnoj za područje na kojem bere gljive nabaviti dnevnu, tjednu ili mjesečnu dozvolu.

Još uvijek nije kasno za berbu gljiva. Krajem tjedna očekuju nas nešto više temperature pa možete prošetati obližnjim šumama, osim što ćete uživati u svježem zraku možda naberete ukusnu večeru.

čitam...