IZ DNEVNIKA ISTRAŽIVAČA

FOTO Svi znamo za Šodericu, no malo ljudi zna što se krije u mutnim dubinama

12:00h
0
Iz dnevnika istraživača Goran Šafarek
Iz dnevnika istraživača Goran Šafarek

Ljudima su dakako najzanimljivije ribe. Već u pličini plivuckaju šarene sunčanice, koje u proljeće za mriještenja stražare usred kruga počišćenog od mulja. Među granjem u zasjedi čekaju štuke i grgeći, ispod potopljenih stabala odmaraju se somovi.

Svi znamo za Šodericu – sunčanje, kupanje, motorijade, ribičija… No malo ljudi zna što se krije u mutnim dubinama. To je relativno plitko jezero, u kojem sve buja životom, to je pravi mali botanički vrt vodenog bilja.

Foto: Goran Šafarek
Foto: Goran Šafarek

Biljke rastu u pravilu u tri reda, ovisno o dubini vode, miješajući se na granici. U prvom redu dominiraju trska i rogoz – emerzni makrofiti. Bez problema mogu rasti u vodi i do metra dubine. Ako je obala plitka, onda je taj pojas dosta širok. U nešto dubljoj vodi, do kojih tri metra dubine počinje vladavina flotantnih makrofita. To su ponajprije lopoč s bijelim i lokvanj sa žutim cvjetovima. Ukorijenjeni su čvrstim i elastičnim stabljikama za dno, a na površini plivaju veliki listovi koji katkada u cijelosti prekriju površinu vode. U još dubljoj vodi vladaju submerzni makrofiti koji su u potpunosti pod vodom, osim za vrijeme cvjetova koji tek malo strše u zrak.

Najzastupljeniji je krocanj, odnosno lokalno zvan resa. Zna biti problem kupačima jer ponekad zapinje oko nogu i ruku. Početkom ljeta iz vode vire njeni neugledni, crveni cvjetići sa žutim prašnicima. Ova biljka može dosegnuti tri metra raste, raste vrlo gusto i ukorijenjena na dnu. Njeni listići djeluju bodljikavo, ali zapravo su mekani, lako to vidimo kad se u zraku mlohavo objese. U mirnoj vodi krocanj ne treba potporu poput biljaka u zraku. Zanimljivo je, da iz otkinutih dijelova nekih od tih biljaka nastaju nove biljke što se zove vegetativno razmnožavanje, a to još dodatno pomaže bujanju. Ove močvarne biljke imaju i dobru stranu. Da bi rasle, iz vode uzimaju mineralne tvari poput fosfata i nitrata te ih ugrađuju u svoja tijela i tako djeluju kao biljni filtri koji pročišćuju vodu. Znajući da trska godišnje potegne i nekoliko metara, vrlo su efektivni u pročišćavanju vode.

Foto: Goran Šafarek
Foto: Goran Šafarek

Osim što je isprepletena resom, ljeti je voda vrlo mutna. Dijelom je to zbog što većih, što sitnijih ostataka biljaka i životinja koji pomalo sipi na dno i od kojeg nastaje mulj. Kupači podižu taj mulj koji dugo ostaje u vodi dok se opet ne slegne. Dijelom mutnoću uzrokuju i sitni mikroorganizmi koji lebde u stupcu vode, a skupno ih zovemo plankton. Alge baš poput biljaka uz pomoć sunčeve energije fotosintezom dobivaju energiju za stvaranje hranjive tvari. Ovaj je sloj osvijetljen te ima dovoljno kisika za razvoj biljaka pa je proizvodnja organske tvari velika. Ljeti i u ranu jesen voda je zelenkasta od zelenih i modrozelenih alga. Tu su i ostale skupine alga poput alga kremenjašica. Algama se hrane sitne životinjice poput praživotinja, kolnjaka, malih račića veslonožaca i rašljoticalaca. Dojmu zelenosti kod ronjenja doprinosi što zelena i plava svijetlost dopire dublje od toplih crvenih i žutih boja. Ljeti se čini da u vodi pada snijeg – to su bijele, neopasne meduze.

Ljudima su dakako najzanimljivije ribe. Već u pličini plivuckaju šarene sunčanice, koje u proljeće za mriještenja stražare usred kruga počišćenog od mulja. Među granjem u zasjedi čekaju štuke i grgeći, ispod potopljenih stabala odmaraju se somovi. Često u slobodnoj vodi „prolete“ pastrvski grgeči, a nerijetki su pravi „oblaci“ od jata sitnih uklija.

Na žalost, naletio sam i na američku kornjaču – netko je bacio svog ljubimca koji sada istiskuje našu autohtonu barsku kornjaču.

čitam...
Loading...