Srednja škola Ivan Seljanec Križevci

FOTO/VIDEO U Srednjoj školi Ivan Seljanec eksperimentalna nastava napokon je pokrenula školstvo unaprijed: Koristimo YouTube, tablete, a nastavnici imaju veću samostalnost

Karla Golub, učenica prvog razreda Tehničara cestovnog prometa koja se za taj smjer odlučila zato što se s automobilima i traktorima igrala kroz cijelo svoje djetinjstvo ispričala nam je što misli o eksperimentalnoj nastavi i kakva iskustva ima do sad.

15:30h
0

Srednja škola Ivan Seljanec Križevci može se pohvaliti kako je trenutno jedina škola u Koprivničko-križevačkoj županiji koja je uvela eksperimentalnu nastavu u svoje razrede. Na natječaj prijavila se još samo Strukovna škola Đurđevac koja nije prošla.

Ravnateljica škole u Križevcima, Gordana Juran Ratković naglasila je kako je proces same kandidature i prijave bio dosta kompliciran zato što se trebala dobiti suglasnost vijeća roditelja i nastavničkog vijeća, ali i osnivača županije. No, oni su prihvaćeni jer su imali sve uvjete.

– Sve je počelo edukacijom nastavnika još prošle godine u četvrtom mjesecu, ali šteta što nije i prije jer oni su imali puno obaveza, a dobivali su i domaću zadaću i brojne zadatke. Bilo je i nekoliko edukacija uživo kada su nam došli savjetnici pojasniti detalje. Tako smo ujesen krenuli s eksperimentalnom nastavom uz stalni kontakt s ministarstvom i tu ih moram pohvaliti jer su bili dostupni kada god bi ih zvali – istaknula je ravnateljica.

Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija

S eksperimentalnom nastavom u školi se krenulo 1. rujna prošle godine, dakle, u ovoj školskoj godini. Predviđena je da se radi u strukovnim školama u četverogodišnjim razredima.

– Mi imamo dva takva prva razreda, komercijalist i tehničar cestovnog prometa. Eksperimentalna nastava provodi se u tim razredima iz svih opće obrazovnih predmeta, ali ne i strukovnih predmeta. Mi zapravo isprobavamo ono u što bi 1. rujna ove godine trebalo ući sve škole u Hrvatskoj. Riječ je o novim kurikulumima, a mi isprobavamo teren koliko je to dobro i primjenjivo. Stalno se rade evaluacije, mi uvijek moramo znati gdje smo i koliko napredujemo ili pak ne. Ministarstvo isto tako provodi ankete s nastavnicima, učenicima i roditeljima učenika. Neprestano se pazi nije li što krivo te da se isto ispravi – objasnila je ona.

Konkretno u hrvatskom jeziku promijenilo se 30 do 40 posto programa što se tiče samog sadržaja, a što se pak tiče načina poučavanja možda i više. Lektira je doživjela mnoge promjene, sada postoji puno više izbornog sadržaja, čak 50-60 djela.

Konačno ima i živih autora. Obavezni sadržaj sada je 10-12 knjiga za sva četiri razreda. Tako je i kod većine ostalih predmeta. Najmanje promjena doživjeli su odgojni predmeti, primjerice tjelesna i zdravstvena kultura te vjeronauk iako i oni imaju novi kurikulum. Ali nisu moguće tolike promjene – rekla je ravnateljica.

Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija

Naglašava da ima i dobrih i loših iskustva jer je to ipak eksperiment.

– Nismo išli grlom u jagode i dobro smo znali što znači eksperiment te da ne može biti sve savršeno. Dobro je što nastavnici imaju veću samostalnost, a to i sami ističu. Konkretno u kreiranju njihovih izvedbenih programa, mogućnosti da ga mijenjaju u hodu prema potrebi. Važno im je i da su imali edukaciju vezanu uz digitalne aplikacije i vještine. Sada mogu lakše raditi s učenicima što je dobro. Loša je, međutim, opremljenost. Ona još nije velikim dijelom provedena zato što smo trebali dobiti opremu u iznosu od 180 tisuća kuna i dobit ćemo je. No, ministarstvo je tu opremu nabavljalo za sve škole u Hrvatskoj i to je ogromna javna nabava koja ide sporo i polako. Riječ je konkretno o računalima, opremi za kabinete fizike, kemije i biologije, tjelesnu i zdravstvenu kulturu, glazbenu kulturu – pojasnila je ona, a kaže i kako je veliki dio te reforme zapravo promjena načina poučavanja.

Naglasak je, ističe, na učenicima koji bi trebali puno više samostalno raditi i istraživati. Njima je to problem, kaže, jer su ti učenici navikli raditi na drugi način.

Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija

– Oni bi sada u školi trebali sami napraviti istraživanja jer smo i inače dosta opremljeni. Učenici su dobili i tablete, međutim tableti se nisu pokazali puno korisnima. Nisu pomogli nastavnicima da podignu kvalitetu nastave, a s tim se slažu i ostale škole. Dobili smo i relativno mali novac za tablete pa nismo zadovoljni ni sa samom kvalitetom, par stotina kuna više po tabletu trebali smo dobiti da bi bili efikasni te da bi brže i bolje reagirali. Odlučili smo zato nabaviti bolje tablete te ih koristiti po potrebi, a ne sve bazirati na njima, to nije dobro i nije se pokazalo korisno. Pametne ploče smo također naručili, ali još nisu došle. No, mi ih imamo od prije – rekla je ravnateljica.

Ona je istaknula i da Finska ima reformu škole svake četiri godine.

– Mi smo, s druge strane, imali nove programe kada sam ja počela raditi, a to je bilo prije 25 godina, a isti su bili do sad. To nema smisla. Informatika od prije toliko godina danas nema nikakve veze. Djeca su danas drugačija i ne mogu raditi po starom programu. Reforma bi se trebala češće provoditi, svakih nekoliko godina provoditi istraživanja da se vidi gdje smo, što je dobro, a što nije – zaključila je ravnateljica Gordana Juran Ratković.

Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija

Nenad Karlovčec, nastavnik njemačkog jezika naglašava da je nastupni pristup, što se tiče stranih jezika, i prije bio u velikoj mjeri suvremen te da se nije puno promijenio s obzirom na eksperimentalnu nastavu.

– Novost je uvođenje novih tehnologija u nastavu, a i učenicima su približeni ishodi učenja te se više radi na komunikacijskim vještinama.  Konkretno u nastavi stranih jezika puno nam pomaže korištenje interneta i YouTube-a. Učenicima treba malo više prilagodbe, ali s vremenom i oni su se navikli na takav način rada. Oni su otvoreni prema modernim tehnologijama pa s tim nemamo problema. Moja iskustva zasad su samo pozitivna – rekao je on.

Smatra i da sve počinje i završava s dobrim nastavnikom. Jer ako on ima motivacije i želje da podijeli s učenicima čim više znanja, ističe, nisu potrebni nikakvi novi programi i eksperimenti.

– Nastavnik svojim radom najviše doprinosi znanju učenika. Smatram da je dobro da se u školstvu nešto promijeni i osuvremeni. No, volio bih da se više radi na evaluaciji samog procesa te da se više uključi stručno mišljenje koje bi moglo dati sud je li nešto dobro ili nije – kazao je nastavnik njemačkog jezika Nenad Karlovčec.

Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija

Karla Golub, učenica prvog razreda Tehničara cestovnog prometa koja se za taj smjer odlučila zato što se s automobilima i traktorima igrala kroz cijelo svoje djetinjstvo ispričala nam je što misli o eksperimentalnoj nastavi i kakva iskustva ima do sad.

– U školovanju se puno toga promijenilo jer moramo sami razmišljati i zaključivati te više radimo u grupama. Recimo u Hrvatskom jeziku moramo biti kreativni, pisati eseje i više sudjelovati u nastavi. No, imali smo za lektiru Sloboština Barbie Maše Kolanović i smatram da je bila možda malo prevulgarna za naš uzrast, ali jasno mi je da se radi o eksperimentalnoj nastavi. Što se tiče stranih predmeta odlična je stvar što koristimo You Tube jer imamo više videa i primjera pomoću kojih možemo učiti jezik. Ovakva će nam nastava uvelike pomoći u nastavku školovanja – rekla je nam je Karla.

Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija

čitam...
Loading...