FOTO: Vjerni kupci na tržnicu dolaze po domaću hranu, no trgovački centri ubiru veliki dio

Strancima je važan certifikat, a domaći kupci već poznaju moje proizvode. Teško se nosim s konkurencijom centara, ali preživljavam, kazuje Anka.

Na koprivničkoj tržnici danas su 43 poljoprivredna proizvođača primila certifikate u sklopu projekta Certificirana seljačka tržnica

Certifikat je dokaz da su poljoprivredni proizvodi koji se prodaju na tržnici, isključivo njihovi proizvodi, iz njihovih vrtova i oranica, a da takve proizvode cijene i kupci, dokaz je Anka Popović iz Herešna koja na tržnici prodaje već 40 godina.

– Puno bolje se prodavalo na početku kad nije bilo trgovačkih centara, a sada puno manje. No moji vjerni kupci dolaze po frišku i domaću robu. Proizvodimo raznovrsno povrće, a najviše se prodaje mrkva po 10 kuna – rekla nam je ona.

Dodala je da certifikat ima od prvog dana.

– Strancima je važan certifikat, a domaći kupci već poznaju moje proizvode. Teško se nosim s konkurencijom centara, ali preživljavam – kazuje Anka.

Iako ona i suprug mukotrpno rade, kaže da će i dalje dolaziti na tržnicu, jer od toga živi njena šesteročlana obitelj, u kojoj samo sin ima posao, a suprug prima malu mirovinu.

Željka Dlaka iz Koprivničkih bregi sadnice cvijeća pak prodaje 30 godina.

– Uglavnom je to balkonsko cvijeće i ljetnice koje su za gredice. Sada su po dvije kune.  Prodaja je sada manja jer je konkurencija veća, no mislim da određen broj žena odustaje od prodaje, jer je riječ o poslu od ‘ve do ve’ – priča ona.

Maja Hleb, predsjednica uprave Kopmunlaca kazala je da projekt provode već četvrtu godinu.

– Bili smo među prvih 20 gradova koji su počeli s tim projektom. Veseli činjenica što su danas 43 proizvođača dobila certifikate. Oni s tim mogu bolje konkurirati, proizvode hrvatski proizvod i to svojim certifikatom garantiraju. Sve više kupaca to prepoznaje – istaknula je ona.

Mišel Jakšić, v.d. gradonačelnika Koprivnice, rekao je kako projekt iz godine u godinu raste.

– To pokazuje da se može ostvarivati određeni gospodarski benefit i da se može živjeti od poljoprivredne proizvodnje. Ujedno, omogućavamo našim građankama i građanima da na stolu imaju domaću hranu – zaključio je on.