Povijest rijeke Drave - poveznice među regijama

FOTO Znanstveni skup povezat će mnoge, iznjedriti nove projekte te inicirati gradnju mosta-muzeja na Dravi

19:00h
0
Znanstveni skup posvećen Dravi // Foto: Matija Gudlin

Dio referata bit će programski, koji promišlja budućnost rijeke Drave, a dio povijesni kojim analiziramo kako smo došli do današnjeg stanja. Također, tu je identitetski dio koji promišlja što Drava znači danas u Europskoj uniji, Hrvatskoj te u svakodnevici nas Podravaca, predstavio nam je Petrić.

Danas je u hotelu Podravina otvoren znanstveni skup odnosno konferencija na temu Povijesti rijeke Drave – poveznice među regijama. Osim održanih referata na spomenutoj, zatvorenoj lokaciji, održat će se i dva referata na licu mjesta. Jedan na ušću Mure u Dravu gdje će se uz Legrad i Drnje, na terenu prezentirati koje su se velike promjene događale u razdoblju 18. i 19. stoljeća; a drugi na željezničkom mostu kod Botova, gdje će se prezentirati ideja možebitnog budućeg muzeja rijeke Drave čega nema nigdje u svijetu. Više o konceptu programa ispričao nam je predsjednik Organizacijskog odbora Hrvoje Petrić.

– Dio referata bit će programski, koji promišlja budućnost rijeke Drave, a dio povijesni kojim analiziramo kako smo došli do današnjeg stanja. Također, tu je identitetski dio koji promišlja što Drava znači danas u Europskoj uniji, Hrvatskoj te u svakodnevici nas Podravaca – predstavio nam je Petrić i osvrnuo se na nas koji ovdje živimo, i s njom smo povezani generacijski ili životno, ali i one koji će to tek postati.

Rekao je za Podravinu kako je ona uvijek bila komunikacijski prostor, poveznica među različitim europskim regijama, ali i mjesto u koje se doseljavalo.

– Iz Podravine je uvijek bilo vrlo malo iseljavanja. Tako da mi dugoročno možemo očekivati povećani broj novih doseljenika, jer je ovaj kraj atraktivan i bogat dravskom pitkom vodom, kapitalom koji će vjerojatno biti jedan od najvažnijih resursa 21. stoljeća – objasnio je Petrić.

Ružica Špoljar // Foto: Matija Gudlin
Ružica Špoljar // Foto: Matija Gudlin

Što se tiče posjećenosti izrazio je zadovoljstvo i najavio kako očekuju stotine ljudi u naredna dva dana koji će se konstantno rotirati, jer su ljudi na vijest o Skupu pokazali interes čak izvan granica Hrvatske, i dolaze makar samo slušati.

– Koliko sam čuo neki posjetitelji su međusobno dogovorili sastanke i dogovarat će i neke nove projekte, što me veseli jer je ovo mjesto susreta i dokaz da Drava uistinu spaja ljude – izjavio je Petrić i osvrnuo se na izlagače i teme.

– Dali smo šanse svima s odgovarajućom temom da nastupe. Naravno da sve teme neće proći stroge znanstvene kriterije za objavljivanje. Međutim, mi smo demokratični, svatko tko zadovolji uvjete govoriti o Dravi na inovativan način, dobro je došao, jer i  ti ljudi mogu pomoći profesionalnim istraživačima – zaključio je Petrić uvjeren da će se neki referati prije povezivati u radne skupine, nego što će se odbacivati.

U skladu s inicijativom Hrvoja Petrića, Marijana Špoljara i Antonija Grgića u jednom će se trenutku čitava konferencija preseliti do željezničkog mosta na Dravi, predviđenog za rušenje. Naime, pokrenuta je inicijativa da se taj stari most ne ruši, nego iskoristi za gradnju mosta-muzeja rijeke Drave, a s njom nas je upoznao arhitekt Antonio Grgić.

Antonio Grgić o mostu-muzeju // Foto: Matija Gudlin
Antonio Grgić o mostu-muzeju // Foto: Matija Gudlin

– Postojeći most, arhitektonski bi se uredio plaštem odnosno stavila bi se na njega fasada tako da se zadrži prvotni, originalni izgled s minimalnim intervencijama. Zatvorio bi se prostor i dobili bismo jedinstveni muzej direktno iznad onoga što sam proučava – muzej koji bi interpretirao povijest rijeke Drave, a direktno iznad nje – predočio nam je Grgić.

Ispričao je kako se radi o konceptu koji bi interdisciplinarno uključivao obradu same rijeke koja ide kroz sedam država, a ne samo kroz Hrvatsku i Mađarsku. Želja je da to postane međunarodni projekt i da Vlada RH pomogne pri realizaciji te ideje te da se da lokalnoj zajednici na upravljanje zajedno s Filozofskim fakultetom, s ulaskom u programe terenske nastave.

– Iako smo mi kao mala skupina, sa svojom idejom u samoj bazi piramide, imamo podršku mnogo ljudi i na nama je da ju pokušamo što bolje progurati. Mi nismo donositelji odluka, ali se nadamo da ćemo uspjeti spasiti industrijsku arhitekturu koja sad već predstavlja simbol u Podravini – izrazio je želje inicijatora naš sugovornik i rekao kako je krajnji cilj sagraditi dio identiteta ove regije te stvoriti poveznicu Mađarske i Hrvatske, mjesto gdje će se preklapati kulturna i politička suradnja dviju država, ali i ostalih vezanih uz Dravu.

– Konkretno, o sudbini mosta odlučuje vlasnik HŽ infrastruktura, ali i Vlada koju moramo zainteresirati referirajući se na Muzej krapinskog pračovjeka, Muzej vučedolske kulture i arheološkog muzeja kod Metkovića. Te je muzeje finacirala i stvorila sama Vlada pa predala lokalnoj zajednici – Grgićeve su riječi nade da će takav poklon od Vlade dobiti i Podravina, koji će nad Dravom stajati kao spomenik industrijske arhitekture, ali i međunarodni interdisciplinarni centar za proučavanje rijeke Drave i interfakultetski centar.

čitam...
Loading...