Drava bi mogla postati domom dviju novih hidroelektrana, ako se obistine najave i planovi koji su jučer formirani na sastanku predstavnika HEP-a i načelnika te predstavnika općina.
Predstavljena je mogućnost izgradnje dviju protočnih hidrocentrala na rijeci Dravi radnog naziva Molve 1 i Molve 2 koje su sastavnica nacionalne strategije investiranja u obnovljive izvore energije koristeći hidropotencijal.
Kao što je na sastanku istaknuto, postojale bi brojne prednosti za naš kraj, kao što su proizvodnja električne struje, navodnjavanje, izgradnja mostova na objektima radi povezivanja Prekodravlja, cestovna infrastruktura i koncesijska renta općinama, a cijeli će se projekt odvijati uz posebnu brigu za zaštitu okoliša.
Dožupan Darko Sobota istaknuo je podršku Županije, koja će projekt uvrstiti u prostorni plan županije i daljnju razradu idejnog rješenja.
Istaknuto je da će akumulacije za hidrocentrale biti smještene su unutar javnog vodnog dobra te da ne zauzimaju prostor poljoprivrednog zemljišta. Sustav hidrocentrala podrazumijeva i gradnju nasipa do 7 metara visine s obje strane rijeke kojim se trajno uspostavlja branjeno područje za slučaj mogućih poplava u dužini od 19 kilometara na području šest općina uz Dravu, Drnja, Peteranca, Gole, Hlebina, Molvi i Novo Virja.
No, biolog Goran Šafarek pojasnio nam je i drugu stranu projekta hidroelektrana na Dravi, odnosno što jučerašnji sastanak zapravo znači.
– Dio medija prenio je to odmah kao početak gradnje, no to ama ništa baš ne znači. Već sam pisao da županija po mehanizmu višeg plana samo preuzima u svoj prostorni plan te dvije hidroelektrane i to je to. O izgradnji ionako odlučuju drugi igrači.
S jedne strane imamo HEP kod kojeg je sve zapravo jasno i za njih uobičajeno. Da je HEP-u stalo do građana, ne bi povisivao cijene struje kada hidroelektrane podbace, a i vraćao bi ih kada su poplave i ogromne zarade elektroprivredi, koje usput rečeno HEP ne uspijeva spriječiti, koliko god to reklamira – kaže Šafarek.
Istaknuo je akumulacijska jezera kao posebno poguban utjecaj na okoliš, a za dobivanje električne energije predlaže i druge načine, koji se u našoj državi gotovo i ne koristi. Kao što kaže, problematična je i sadašnja cijena od 3,3 milijarde kuna.
– Svaka hidroelektrana ima devastirajući utjecaj na rijeku sama po sebi, a posebno ona s akumulacijom. Da HEP želi struju, ne bi blokirao solarnu energiju, koja ima u Dalmaciji ogroman potencijal. HEP jedino zanima ovo: 3.3 milijarde kuna! U jednoj Hrvatskoj, zna se što se dešava s ovakvim ciframa, samo treba proći sve afere proteklih desetljeća. Da ponovimo, HE Lešće trebala je koštati 50 milijuna eura, na kraju je koštala gotovo 100 milijuna. Predočena cijena izgradnje elektrana na Dravi je oko 10 puta viša. Samo primjer, prilikom projekta HE Ombla, mogući investitor Europska banka za obnovu i razvoj je rekao da će brana biti isplativa samo ako se povisi cijena struje. Podsjetimo još, HE Molve 1 i 2 nije prošla prijedlog hrvatskih investicija koje je predložila Europskoj Uniji – navodi naš biolog.
Tu je i pitanje reakcije susjeda, jer Mađarska ima pravo blokirati cijeli projekt. po Espoo konvenciji, iako ga u cijelosti planira Hrvatska. Osim toga, povukao je paralelu između projekta hidroelektrana i Piškornice, dvaju, po njemu, slična projekta po svom negativnom utjecaju.
– Zadnja dešavanja oko Piškornice i sad HE govori da našim čelnicima uopće nije stalo ni do Podravine, ni do ljudi, već samo da dolazi do okretanja ogromne količine novaca. Dovedeno je smeće iz dobrog dijela Hrvatske s mogućim pogubnim posljedicama, a sada se želi uništiti Dravu. U igri su ogromni profiti – zaključuje Šafarek.
Na kraju je istaknuo i sve negativne utjecaje hidroelektrane na rijeku.
– Dolazi do potpunog gubitka prirodne rijeke, pada razine podzemnih voda što dovodi sušenje šuma i polja, vodenih valova i erozije, nema više riba, jer nema više mrjestilišta, jer ovo je posljednji široki pojas poplavne nizine, rukavaca i mrtvica gdje se mrijesti riba, gube se korisne funkcije rijeke kao što su samopročišćavanje, prirodna retencija od poplava, prihrana podzemnih voda – upozorava Goran Šafarek.
