16.3 C
Koprivnica
Petak, 29. ožujka 2024.
No menu items!
- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -
Park je naš!

Građanska inicijativa: Devastirat će gradski park koji ne smije služiti za proštenja, nego se u njemu traži mir i intima
G

Marijan Špoljar iz pozicije struke, govori kako park nije tu da se iskoristi, nego da služi za hodanje, kontemplaciju i intimna druženja te da ne smije biti (spektakularno) osvijetljen kako se najavljuje.

Ne propustite

Na mjestu gdje je zimus stajalo gradsko klizalište, a sad nema ničega, ni jedne travke, osim navezenog pijeska i zemlje, predstavnici nove građanske nestranačke inicijative Marijan Špoljar i Antonio Grgić, progovorili su o netransparentnosti revitalizacije Gradskog parka.

Konferencija pod nazivom “Park je naš!” bila je vezana uz njegovo arhitektonsko-urbanističko preoblikovanje koje je pokrenuo Grad, a koje predstavnici ove građanske inicijative smatraju devastacijom, počevši od razmještanja klizališta u park.

Ispred struke, uz spomenute – povjesničara umjetnosti i arhitekta, trebali su progovoriti i profesor biologije Radovan Kranjčev te biolog Goran Šafarek, ali su bili spriječeni. Međutim, izjasnili su se poslanim riječima podrške.

Park mora održavati ekološku raznolikost // Foto: Matija Gudlin

– Park je sastavni dio identiteta grada, prirodna i kulturna baština najveće vrijednosti te kulturno dobro grada. Neprihvatljive su radikalne intervencije u dendrofloru i pejsašno oblikovanje parka. Postoji studija o tome što je prihvatljivo – je li ona poništena ili prevaziđena? Nedopuštene su intervencije kao nasipanje materijala, unašanje klizališta, neprimjerene led rasvjete i štandova. Ovdje nema društvenog konsenzusa te se ne može rušiti bez temeljite analize stručnjaka. O parku ne smiju odlučivati nekompetentne osobe – izjava je dr. Radovana Kranjčeva, jednog od potpisnika meritorne studije o Gradskom parku iz 1992. godine.

Prema riječima Marijana Špoljara, ne radi se o pokušaju da se sruši bilo čija inicijativa, jer uopće nije jasno o čemu se točno radi osim da je u izradi neki projekt, nego se ova četvorka udružila kako bi se artikulirao glas stručne javnosti.

– Nalazimo se na mjestu gdje je demontirano gradsko klizalište, koje je bilo smješteno ovdje usprkos našim pokušajima da se o tome raspravi s gradskim službama. Godinama smo apelirali da se klizalište dislocira iz centra pa je slavodobitno odlučeno da ono bude tu – izvjestio nas je Špoljar te rekao kako je unašanje takvih elemenata u park najveća destrukcija najvrjednijeg dijela grada Koprivnice.

Čemu služi gradski park? // Foto: Matija Gudlin

Pojasnio je kako se radi o prostoru nastalom na podlozi renesansnog grada koja je svojedobno zatrpana.

– Želimo da o prostorima ovoga grada odlučuju kompetentni stručnjaci i da javnost o tome bude na vrijeme obaviještena, a ne da o tome javnost sazna kad je već sve gotova stvar – Špoljarov je stav.

Doznajemo da vrijednost parka leži u, uz njegov najvrjedniji simbol, središnji paviljon te red javora koje se počelo rušiti, na 35.000 kvadratnih metara raspoređenih 35 vrsta drveća i 25 vrsta grmlja te raznolikosti ptica koja je narušena.

– Posebni problem predstavljaju prevladavajuće vrane koje sprječavaju dolazak drugih ptica, a koje ne možete vidjeti u parkovima ni Bjelovara ni Varaždina ni Čakovca.

Praznina usred parka // Foto: Matija Gudlin

Špoljar je naglasio kako se ne radi ni o kakvom političkom skupu, nego isključivo o građanskoj inicijativi gdje se na demokratski način želi potaknuti javna rasprava te da se u obzir uzme riječ stručnjaka.

– Ovo nije jedini pokušaj destrukcije parka. U to spada i unašanje Podravskih motiva te Koprivničke bajke koja u noći možda izgleda spektakularno, ali je danju priča drugačija. Tu se na jedan vulgarni način tumači jedna neoliberalistička premisa da je park nedovoljno iskorišten – riječi su nekadašnjeg ravnatelja Muzeja koji tvrdi da park ne smije biti iskorišten u prostor kirvaja i proštenjarstva te predmet trgovanja.

On iz pozicije struke, govori kako park nije tu da se iskoristi, nego da služi za hodanje, kontemplaciju i intimna druženja te da ne smije biti (spektakularno) osvijetljen kako se najavljuje.

– Nije bilo dovoljno da centar grada bude konstantno okupiran jer “nije dovoljno iskorišten”, kao da nije dovoljno da služi za slobodno hodanje ljudi, nego se sad to mora učiniti s još jednim zajedničkim prostorom. Tako bi se mogla neka buduća vlast sjetiti to pretvoriti u parkiralište ili trgovački centar – zaključio je Špoljar.

Marijan Špoljar // Foto: Matija Gudlin

Uime biologa Šafareka, Antonio Grgić komentirao je planiranje rušenja 22 stabla koja su, navodno, bolesna.

– Kad nešto smeta unutar parka, to će biti proglašeno bolesnim i maknuto, kao što je srušeno stablo na čije je mjesto postavljeno klizalište. Kako je Šafarek rekao, u jednoj od najljepših park šuma, zagrebačkom Maksimiru, bolesna se stabla ne ruše, jer ona imaju svoju funkciju u eko sustavu te služe kao stanište sovama. Kad to maknemo, izgubit ćemo biološku raznolikost i dobiti homogenu zvučnu sliku s vranama – uputio nas je Grgić, rekavši kako ta stabla dosad nisu predstavljala prijetnju te da se radi o izmišljenoj priči sa ciljem da se destruira park.

Napominje kako u GUP-u piše da se park mora zadržati u svojem povijesno najvrjednijem obliku.

– Trebao se raspisati arhitektonsko-urbanistički natječaj, što u ovom slučaju nije učinjeno. Mi više nemamo ured za urbanizam, te ljudi koji odlučuju o ovome nisu arhitekti i nestručni su.

Antonio Grgić // Foto: Matija Gudlin

Da bi se bilo kakav projekt pokretao mora postojati zaštitarska podloga koju mi dosad još nismo vidjeli. Tajnovitost kojom se to radi kontraproduktivna je i suprotna propisima GUP-a. Njegovo je nepoštivanje direktna uzurpacija vlasti – argumenti su arhitekta Grgića.

Usporedio je to sa situacijom s Piškornicom, gdje je, kako kaže, godinama politička elita sudjelovala u toj priči, a sad se čudi ishodima.

– Ovdje se vidi razlika između politike i politikanstva. Kad radite projekt sa ciljem da daje jednu lijepu sliku pred izbore, to je politikanstvo. Politika je provođenje jasne strategije – Generalni urbanistički plan i njegovo provođenje – objašnjava Grgić.

Dodao je kako politička moć struke ni iicijative nije razine kao ona Grada.

– Ovo je borba Davida i Golijata, jer mi nemamo tu ni operativnu, ni financijsku, ni medijsku snagu – rekao je i zaključio riječima kako je Zrinski trg lice grada, a park je njegova duša koja uvijek mora biti skrivena, intimna i biti zona mira.

Facebook komentari / dostupni ukoliko ste prijavljeni na svoj FB profil (Komentiranjem prihvaćate naše uvjete korištenja).

Ne propustite

- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -

Najnovije

Poslovni potezi

VELIKA AKVIZICIJA Podravka među favoritima za preuzimanje poljoprivrednog biznisa Fortenove

Podravka je među favoritima za preuzimanje poljoprivrednog biznisa Fortenova grupe. Kako neslužbeno doznaje Jutarnji, nakon završetka dubinskog snimanja bit će...
- Oglasni prostor -
Vnuk Produkt - PVC stolarija Prelog - Salamander

Vezane vijesti

×