Korištenje vode u svrhu liječenja naziva se hidroterapija, a uz klasični tekući oblik, obuhvaća i druga dva agregacijska stanja vode: kruto – led i plinovito – vodena para. Još u prapovijesno vrijeme, liječenja i ozdravljenja bila su povezana s termalnim vodama. Ipak, ideja o vježbama u vodi – hidrogimnastika, promovirana je tek početkom 20. stoljeća. U prethodnom smo napisu spomenuli dva fizikalna svojstva vode, koja imaju terapijsko djelovanje: silu uzgona i hidrostatski tlak.
Sila uzgona tumači se Arhimedovim zakonom koji govori da „tijelo uronjeno u tekućinu (vodu) gubi prividno na težini onoliko koliko teži istisnuta tekućina“. Dakle, sila uzgona dovodi do prividnog smanjenja težine i ona djeluje suprotno gravitaciji. Pojednostavljeno, vježbe u vodi lakše se izvode i jedan su od oblika vježbi s rasterećenjem, što znači da je pri vježbanju u vodi, potrebna znatno manja mišićna snaga.
Hidrostatski tlak je tlak stupca vode na četvorni centimetar površine tijela. Tlak raste razmjerno s gustoćom tekućine, a gustoća se povećava s dubinom. Gustoća vode je promjenjiva, ovisi o temperaturi i atmosferskom tlaku.
Indikacije za hidroterapiju su vrlo brojne, a izrazito je povoljno djelovanje na koštano-mišićni sustav, ali i na srčano-žilni te dišni sustav. Voda kao terapijski medij ima posebnu važnost za provođenje medicinske gimnastike. Vježbe se provode u bazenu ili u specijalno dizajniranim leptirastim kadama (Hubbardove kade). Već smo u ranijem napisu spomenuli terapijske učinke hidroterapije: poboljšanje cirkulacije, povećanje opsega pokreta i snaženje mišića te poboljšanje općeg tjelesnog i psihičkog stanja.
Podvodna masaža je postupak masaže dijela tijela mlazom u vodi, koji je pod tlakom od 0.5 do 2 bara. Ovisno pod kojim se kutom usmjeri, djelovanje može biti površinsko ili dubinsko. Udaljenost mlaza od površine dijela tijela koji se tretira, u početku je 20 cm, te se postupno ta udaljenost smanjuje. Trajanje masaže je od 10 do 20 minuta.
Kontraindikacije za hidroterapiju samo su teške srčano-žilne bolesti i neregulirani visoki krvni tlak, epilepsija (padavica), urogenitalne infekcije, inkontinencija i neke od kožnih bolesti.
Temperatura vode u bazenima ili kadama kreće se od 30 do 40 Celzijevih stupnjeva, a optimalna temperatura u rekreacijskim bazenima je 26 do 28 stupnjeva C. Vježbe u bazenima traju od 15 do 3o minuta, po potrebi i duže, a najčešće su to grupne vježbe, u skupinama od 6 do 10 bolesnika, ovisno o veličini bazena. Voda u bazenu ili kadi se zbog higijenskih razloga klorira, a kakvoća vode i temperatura kontroliraju se elektronički.
Sauna je jedan od oblika hidroterapije, u prostoru koji je u pravilu obložen drvom i u njemu se postiže temperatura zraka do 90 stupnjeva C, a zrak je suh. Prije ulaska u saunu potrebno je rashladiti se pod hladnim tušem. Neprilagođene osobe u početku ostaju nekoliko minuta, a kad se prilagode mogu ostati najviše dvaput po petnaest minuta. Između dva boravka u sauni, potrebno je dobro se rashladiti.
Piše: dr. Dražen Sačer, fizijatar
Tel. 048 625 033
E-mail: drazensacer1@kc.t-com.hr