Savjeti liječnika

Hladne ruke

16:00h
0
KOLUMNA Dražen Sačer
KOLUMNA Dražen Sačer

U ovim zimskim danima mnogi se žale na hladne ruke. Kako vanjska temperatura pada, normalno je da rukama postaje hladnije.

Smanjenje cirkulacije način je na koji tijelo održava toplinu. Na koži se nalaze termoreceptori koji reagiraju na vanjsku temperaturu, smanjujući ili povećavajući protok krvi u nju otvaranjem i zatvaranjem kapilara. Na taj način organizam čuva ili se oslobađa viška topline.

Dakle, hladne ruke normalna su reakcija na hladnoću, ali kadu su simptomi jače izraženi, traju duže vrijeme i u danima kad nije hladno, tada treba na to obratiti pozornost.

Hladne ruke i noge mogu biti znak smetnji cirkulacije i niskog krvnog tlaka – krv se iz ekstremiteta usmjerava u vitalne organe – srce i pluća. Često se nalaze i kod osoba u stresnim situacijama, kod pušaća gdje nikotin uzrokuje stezanje krvnih žila, kod anemije (slabokrvnosti) kad zbog smanjenog broja eritrocta – crvenih krvnih zrnaca dolazi do smanjene opskrbe kisikom. Hladne ruke mogu biti i simptom hipotireoze – smanjene funkcije štitnjače, kao i posljedica uzimanja nekih lijekova.

No, situacija je znatno ozbiljnija ako su hladne ruke jedan od simptoma sustavnih bolesti vezivnog tkiva ili tzv. autoimunih bolesti: sklerodermije, lupusa, reumatoidnog artritisa itd.

Nešto više prostora posvetiti ćemo Raynaudovom sindromu (fenomenu) Radi se o pojavi obostrano blijedih i/ili izrazito modrih prstiju ruku i/ili nogu pri izlaganju hladnoći, a ponekad i pri uzbuđenju. Simptomi se javljaju zbog spazma (stezanja) malih krvnih žila arteriola i digitalnih arterija. Bolesnici u pravilu navode osjećaj hladnih, utrnutih i obamrlih prstiju.

Razlikujemo dva oblika ovog stanja, čiji je patološki supstrat poremećaj arterijske mikrocirkulacije. Primarni oblik ili Raynaudova bolest je rijetko stanje nepoznatog uzroka, koje se najčešće javlja u mladih žena (60 do 90 %) i uvijek obostrano. Primarni oblik traje dugo i smatra se benignom bolešću.

Sekundarni Raynaudov sindrom uvijek je manifestacija nekog drugog patološkog stanja, od kojih su najčešće već spomenute sustavne bolesti vezivnog tkiva: sklerodermija, sistemski lupus, reumatoidni artritis, mješovita bolest vezivnog tkiva, dermatomiozitis, sindrom vaskulitisa. Susreće se i kod još nekih bolesti i stanja: opstruktivne arterijske bolesti, kompresivni cervikalni sindromi, ateroskleroza, kod osoba koje rade sa pneumatskim alatima i motornim pilama, itd.

Raynaudov sindrom prolazi kroz nekoliko faza: bljedilo, cijanoza i crvenilo. Kad je spazam arteriola toliko izražen da izaziva prolazni prestanak cirkulacije, nastaje pojava blijedih prstiju. Potom uslijedi faza cijanotičnih (plavičastih) prstiju, a kada spazam sasvim popusti, javlja se reaktivna hiperemija i crvenilo kože.

Što se liječenja tiče, ako ste pušać svakako treba prestati pušiti, šake i stopala zaštititi od hladnoće nošenjem toplih rukavica i čarapa, te izbjegavati rashlađeni prostor i držanje ruku u hladnoj vodi. Česta su pitanja vezana i uz prehranu Od namirnica špreporuča se maslinovo ulje, bijeli luk, paprika, bobičasto voće ali i drugo bogatije vitaminom C te koštičavi plodovi.

Ako tegobe traju duže vrijeme uputno je obaviti liječnički pregled kod nekog od specijalista: interniste, fizijatra, reumatologa ili vaskularnog kirurga. Od pretraga koristtan je kombinirani test hladnom vodom – “cold test” a najkorisnija i u pravilu dostatna za definitivnu potvrdu dijagnoze je digitalna fotopletizmografija (neinvazivno snimanje mikrocirkulacije šaka). Glede lijekova korisni mogu biti oni s vazoaktivnim djelovanjem (nifedipin), eventualno fizikalna terapija (magnet, toplinske procedure, ….).Ako se pregledom postavi sumnja na mogućnost razvoja neke od od sustavnih bolesti vezivnog tkiva, specijalist će preporučiti obradu i liječenje u tom smislu.

Piše: dr. Dražen Sačer, fizijatar
Tel. 048 625 033
E-mail :drazen.sacer1@kc.t-com.hr

čitam...