koronavirus

Imamo prvu analizu rizika po zanimanjima, izgleda da trgovci i građevinari nisu baš obolijevali

S druge strane vidimo i da je četvrtina oboljelih umirovljenika, dok je svega 16 od ukupnog broja oboljelih nezaposleno.

12:01h
0
Ilustracija // Foto: ePodravina

Što rade i gdje su se zarazili oboljeli od korone, jedno je od brojnih pitanja koje si ovih dana postavljamo.


Nekako je bilo za pretpostaviti da će uz zdravstvene radnike, najviše oboljevati djelatnici u trgovinama, odnosno blagajnice koje su u doticaju s mnoštvom ljudi, kupaca te su cijelu korona krizu proveli na poslu.

No, izgleda da to baš i nije tako.

Od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Jutarnji list klasifikaciju po zanimanjima koja se koristi na međunarodnoj razini kada se prate prijave zaraznih bolesti. Te su brojke dobivene na temelju odgovora samih oboljelih. Odgovor o zanimanju nije obavezan, pa je tako za čak 588 osoba od ukupno 2049 navedenih, navedeno kako im je zanimanje nepoznato.

Iz te klasifikacije je vidljivo da nema pojedinačnih zanimanja, liječnik, pekar, vozač, građevinar, nego da je riječ o skupnim podacima, ali ipak se daju izvući neki zaključci.

Tako je u kategoriji uslužnih djelatnosti i trgovine oboljelo 236 osoba. Osim trgovaca, cijelo su vrijeme aktivni i građevinari. Ta su zanimanja koncentrirana u dvije skupine.

Jedna je zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji, a druga nosi ime jednostavna zanimanja. Obje te skupine, znači ne samo građevinari, nego i ostala zanimanja podvedena pod tu klasifikaciju, imaju ukupno 72 oboljela. Ta brojka bi mogla potvrđivati sve raširenije uvjerenje da se virus teško širi na otvorenom prostoru.

S druge strane vidimo i da je četvrtina oboljelih umirovljenika, dok je svega 16 od ukupnog broja oboljelih nezaposleno. Oboljelo je i 202 znanstvenika, 46 školaraca i 29 djece vrtićkog uzrasta. No, za čak 588 nije poznato zanimanje.

– Ukupan broj oboljelih je nešto veći od broja oboljelih koji su službeno objavljeni, jer među ovima u našoj bazi nisu samo potvrđeni slučajevi, već ima vjerojatnih slučajeva (to su oni koji nisu laboratorijski dokazani), a ima i prijava koje su još u obradi, tj. možda budu po završetku obrade potvrđeni, a možda budu odbačeni (tj. možda se pokaže da nisu Covid-19). Međutim, ti vjerojatni slučajevi i slučajevi koji su još u obradi ne utječu bitno na strukturu oboljelih po zanimanju – napominje voditelj epidemiološke službe HZJZ-a, Bernard Kaić.

I ravnatelj Krunoslav Capak kaže kako podaci nisu potpuni za neke detaljnije zaključke i analizu.

– Konkretnije će se znati, prvenstveno kada se bude imalo vremena za obradu podataka. Osim toga, podatke će imati Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje jer oni znaju podatke osiguranika. Naime, naši podaci su napravljeni na osnovu epidemioloških izvida i ispunjavanja anketa – kaže Capak.

čitam...