ZAMIJENIO JE DUGOGODIŠNJEG BRANKA HRGA

INTERVJU Više od dvije godine Mario Rajn je na čelu Križevaca: Kada vodite grad, morate se odlučiti za prioritete, nije moguće zadovoljiti sve

Dotaknuli smo se brojnih tema, kao što su: nagrađivanje učenika i mentora, stipendije, ekološki aspekt grada, suradnja s ostalim gradonačelnicima i vodstvom županije, atletska staza ili, pak, privlačenja i zadržavanja mladih Križevčana i Križevčanki.

14:30h
0
Gradsko vijeće grada Križevaca
Mario Rajn // Foto: Ivan Brkić

Još je jedna godina iza nas. Koprivničko-križevačka županija doživjela je mnogo toga, pa tako i jedan od tri grada – Križevci. Na njegovu čelu od lipnja 2017. godine stoji gradonačelnik Mario Rajn koji je tada zamijenio dugogodišnjeg prvog čovjeka grada Branka Hrga.

Razgovarali smo s Rajnom, dotaknuvši se brojnih tema, kao što su nagrađivanje učenika i mentora, stipendije, ekološki aspekt grada, suradnja s ostalim gradonačelnicima i vodstvom županije, atletska staza ili, pak, privlačenja i zadržavanja mladih Križevčana i Križevčanki.

Godina je praktički gotova. Kakvi su Križevci bili na početku, a kakvi na kraju iste?

Pa, vjerujem da su Križevci na kraju godine bolji i uspješniji grad nego na početku, no neki su planovi i projekti dugoročni, ulaze u pravi investicijski zamah pa će se njihovi rezultati tek vidjeti.

Među rijetkim ste gradovima koji financijski nagrađuju učenike i njihove mentore za postignuća na državnim natjecanjima. Zašto Križevci to mogu i žele, a neki drugi gradovi ne?

Kada vodite grad, morate se odlučiti za prioritete jer realnost je takva da nikada nije moguće zadovoljiti sve potrebe, želje i očekivanja. Odlučili smo se za ulaganje u budućnost kao jedino sigurno dugoročno isplativo ulaganje. Možete napraviti i infrastrukturu i osigurati najbolje uvjete za život, no ukoliko nemate mladih, školovanih ljudi, pritom mislim na sve profile i zanimanja, nećete moći rasti i napredovati kao grad i kao zajednica. Vjerujemo da nagrađivanjem, stipendijama i sličnim mjerama ne odajemo samo priznanje za njihov rad, već ih i dodatno motiviramo. Kada me pitate zašto to ne rade drugi gradovi, ne mogu odgovoriti, no vjerojatno kolege gradonačelnici imaju drugačije prioritete.

Foto: Matija Gudlin

Također, s 1500 kuna stipendirate najbolje studente deficitarnih zanimanja. Nedostaje li kadrova, kao što su oni s područja medicine, strojarstva, elektrotehnike i računarstva, u Križevcima?

Križevci nisu iznimka kada govorimo o nedostatku stručnog kadra, već, nažalost, slijedimo državni trend. Svjesni smo da kao relativno mali grad ne možemo promijeniti tu situaciju bez značajnih poticajnih mjera, a njih je najbolje početi primjenjivati što ranije dok mladi ljudi još biraju svoje karijere i životne puteve. Upravo radi toga odlučili smo se na uvođenje stipendija i to za deficitarna zanimanja kako bismo pokušali svi iz toga izvući najbolje. Studentima olakšavamo studiranje, a grad i njegovi stanovnici dobivaju stručan kadar kojeg nedostaje. Trenutno smo u samom vrhu Hrvatske s iznosom od 1500 kuna mjesečno.

Sudjelovali ste u programu Gradova budućnosti, projekti solarnih elektrana doživjeli su veliki uspjeh među građanima, uređujete jezero Čabraji s ciljem osvještavanja o važnosti zaštite prirode, a tu je i, primjerice, gradnja punionice za vozila na električnu energiju. Očito je da Vam je važan ekološki aspekt razvoja grada, što po tom pitanju za Križevčane donosi budućnost?

Foto: Grad Križevci
Foto: Grad Križevci

Ekologija i energetska neovisnost visoko su na listi naših gradskih prioriteta jer to više nije pitanje izbora ili pomodarstva, nego samo pitanje vremena kada ćemo svi osvijestiti da je to jedini način na koji ćemo u budućnosti moći funkcionirati, i kao pojedinci i kao društvo. Prvi smo grad u Hrvatskoj kojem je pošlo za rukom da građani sudjeluju u financiranju solarnih elektrana, a cilj nam je postaviti solarne panele na javne zgrade, energetski ih obnoviti i poticati građane da koriste obnovljive izvore energije. Paneli znače brigu za okoliš, ali i uštedu, a kada spojite te dvije ključne stavke i dodate mogućnost da građani nešto i zarade, vjerujem da nitko ne može biti protiv toga. Zelena energetska zadruga (ZEZ) u većini ovih projekata pokazala se kao ozbiljan partner te uspješno surađujemo po ovim pitanjima.

Atletska staza o kojoj se puno pričalo napokon će zaživjeti. Kako napreduju radovi, jeste li ranije zbog nje osjetili pritisak, a sada nakon što je krenula realizacija olakšanje?

Nova atletska staza, kao i uređenje cijelog tog sportskog kompleksa, jedna je vrlo stara priča koja se niz godina provlači kao „nešto što se mora“ učiniti. Kako do sada nije bilo političke volje, snage ili hrabrosti da se uđe u taj infrastrukturno i financijski zahtjevan projekt, mi smo odlučili da više nema odgađanja te da kao mali grad velikih sportskih uspjeha, moramo krenuti u taj projekt. Olakšanje ću osjetiti kada prvi sportaši budu trenirali na novoj stazi i kada oni zbog kojih je radimo budu zadovoljni.

Hrvoje Janči, Mario Rajn i Mišel Jakšić // Foto: Sanjin Bojić

Kao jedan od triju gradonačelnika u Koprivničko-križevačkoj županiji, kakva je vaša suradnja s gradonačelnicima Mišelom Jakšićem i Hrvojem Jančijem?

Naša je suradnja vrlo korektna, kao i suradnja s mnogim drugim kolegama načelnicima i gradonačelnicima.

Kakva je suradnja sa županom Darkom Korenom i Koprivničko-križevačkom županijom?

Sa Županijom također imamo dobre odnose, i to ne samo protokolarnoj na razini, već i na sasvim konkretnim projektima koje zajednički provodimo i realiziramo. Jedan od tih primjera jest i asfaltiranje ceste u Vujićima Vojakovačkim gdje smo zajednički sudjelovali u modernizaciji ove prometnice, kao i sudjelovanje Županije u sufinanciranju obnove atletske staze u Križevcima.

Financiranje radnih bilježnica dugo je bila predmet brojnih rasprava, oporba je smatrala kako ne ulažete dovoljno u obrazovanje, a Vi niste popuštali pred tim. Sada kada se situacija stišala, kako gledate na nju?

Na situaciju s financiranjem radnih bilježnica gledam jednako sada, kao i kada je cijela ta priča započela. Točno je da smo u proračunu za ovu godinu planirali sredstva za nabavku udžbenika, a kada je država donijela odluku da će sva djeca dobiti besplatne udžbenike, na sjednici Gradskog vijeća donesena je odluka da se ta sredstva ulože u obnovu infrastrukture Osnovne škole Vladimir Nazor te u Dječji vrtić Križevci. Znači, novac je i dalje utrošen u djecu i poboljšanje materijalnih uvjeta za i zbog njih.

Preuzimanje gradonačelničke dužnosti // Foto: Arhiva

Dolaskom na ovo mjesto zamijenili ste dugogodišnjeg gradonačelnika Branka Hrga. Kakav je vaš odnos danas?

S gospodinom Hrgom imam korektnu suradnju, zajednički smo radili na nekoliko projekata, on s pozicije saborskog zastupnika, ja s pozicije gradonačelnika. Svatko tko može i želi pomoći ovome gradu, uvijek je dobrodošao i spreman sam s njim surađivati za dobrobit građana.

Hrg i oporba u gradu nerijetko ističu da zapravo nemate svojih projekata, već da se “kitite tuđim perjem” i nastavljate one iz bivše vlasti. Koji su projekti isključivo iz Vašeg mandata?

Križevce nije stvorio jedan čovjek zvao se on Branko Hrg ili Mario Rajn, a logično je da se projekti nastavljaju i preklapaju jer jedino tako grad može napredovati u kontinuitetu. Ne vidim u tome ništa sporno, niti zašto to toliko ljuti oporbu. Ako smo bili kao grad odlični u europskim fondovima, želja mi je da održimo ili nadmašimo tu razinu. Neki od projekata su: Križevački sunčani krovovi, HealingPlaces, Future Cities of South East Europe, obnova atletske staze, obnova gradskih ulica, ističem Frankopansku koja je u samom središtu bila ruglo, nekoliko desetaka kilometara lokalnih cesta, rješavanje pitanja vodoopskrbe Apatovca, informatizacija Gradske uprave i olakšavanje obavljanja poslova iz naše domene za naše građane, pokrenuto nekoliko novih manifestacija (Advent, Sajam cvijeća, Gastrofest). Sve to stvara dodanu vrijednost ovome gradu. Tu su i novi programi kreditiranja u poljoprivredi, povećani poticaji za poduzetnike, izgradnja novog spomenika za branitelje. Slažem se da su neki od ovih stvari trebale biti odavno riješene, no pričati o njima godinama i krenuti u njihovu realizaciju ipak nije isto. Ovdje moram reći kako smo i neke naslijeđene projekte o kojima se govori da nisu „naši“, morali ozbiljno revidirati prije nego krenemo u njihovu realizaciju.

Kao i svi, radite na zadržavanju ljudi unutar grada. Podaci Državnog zavoda za statistiku kažu kako ste po broju doseljenika i iseljenika tu negdje, oko 500. Zašto bi se ljudi doselili u Križevce i pokušavate li ih privući?

Smanjili smo cijenu građevinskog zemljišta, a kako bi olakšao mladima, Grad Križevci uveo je popust na plaćanje komunalnog doprinosa za izgradnju prve nekretnine. Pomažemo različitim mjerama obrtnicima i poduzetnicima, vodimo brigu o djeci od rodiljnih naknada, osiguravamo besplatnu prehranu učenicima u riziku od siromaštva, zatim pomoćnike u nastavi, radimo na poboljšanju uvjeta u školama i gradskom vrtiću, odnedavno imamo i stipendije. Mislim da su ovo dobre početne pozicije za mlade.

Do Križevaca doseže brza cesta, koja je dugogodišnja želja Koprivnice i ostatka županije. Koliko je ona zaista važna za život i razvoj grada, je li situacija doista takva da su gradovi do kojih ona ne ide ozbiljno zakinuti?

Brza cesta, kao i općenito kvalitetna infrastruktura, svakako je jedan od elementa u razvoju nekog kraja, no koliko je ona presudna, teško je zapravo reći. Naravno da je potrebna i da treba nastaviti s njezinom izgradnjom, ali prije svega jer to zaslužuju stanovnici ovoga kraja, a njome će onda lakše dolaziti i potencijalni ulagači.

Križevačka eno-gastro bajka // FOTO: Admir Sinani
Foto: Admir Sinani

U Razvojnom centru i tehnološkom parku održana je Eno-gastro bajka. Cilj je povezivanje malih proizvođača i OPG-ova s poslovnim subjektima. Kakve rezultate ta i slične manifestacije na gradskom području zaista donose?

Ono što mi kao Grad možemo činiti upravo su ovakve manifestacije kojima se daje prilika malim proizvođačima domaćih proizvoda da se predstave javnosti, da ponude svoje proizvode te da se uspostavi taj prvi kontakt između njih i kupaca, bili oni privatne osobe ili tvrtke. Uvjeren sam da oni koji kušaju te domaće proizvode, zaista i odluče trgovati s našim OPG-ovima. Dalje je to pitanje njihovog uzajamnog poslovnog odnosa i sposobnosti, mogućnosti da netko iskoristi datu mu priliku.

Ugostili ste i Obrtnički i gospodarski sajam Koprivničko-križevačke županije. Govorilo se o tome da zapravo nije uspješan, niti osobito posjećen. Koji je Vaš dojam?

Neosporno je da ovakve manifestacije imaju svoju svrhu, no možda je vrijeme da se razmisli o cijeloj njegovoj koncepciji te da se na neki način modernizira i osvježi, možda i uže tematizira. Nije cilj reći da imamo sajam, već da su poduzetnici koji su se na njemu predstavili imali neke koristi i uspostavili neke važne poslovne kontakte, a građani imali što pogledati.

Prvak ste u povlačenju europskih sredstava. Koliko je EU projekata u 2019. godini prijavljeno i koliko se oslanjate na njih u razvoju grada? Zašto vi možete, a neki drugi gradovi ne mogu povući toliko novca?

Foto: Grad Križevci

Kada govorimo u europskom novcu, on je vrlo značajan jer naš je izvorni proračun skroman i ne bi nam omogućio niti održavanje postojeće komunalne i društvene infrastrukture, a kamoli modernizaciju ili izgradnju nove. Možemo se pohvaliti da u gradskoj upravi imamo zaista dobar tim koji radi na njihovoj pripremi i realizaciji, tako da uvijek imamo nekoliko projekata u pripremi i realizaciji. O novima više kada budu odobreni.

Što Križevčanke i Križevčane očekuje u 2020. godini?

Proračun za 2020. najveći je do sada, a u tih 125 milijuna i 900 tisuća kuna, želim izdvojiti europske projekte WIFI 4 EU, Healing Places, Future Cities of South East Europe, daljnju obnovu atletske staze, uređenje doma DVD-a Carevdar od 7,4 milijuna kuna i rekonstrukciju vatrogasnog doma u Kloštru Vojakovačkom, a bit će i rekonstrukcija gradskih ulica. Krećemo ozbiljnije i u projekt Agrocentra, i to kroz pripremu projektne dokumentacije. Mjesni odbori također će raspolagati s više novca jer je za njih predviđeno milijun kuna. Radit će se i u gradu i po selima, čeka nas jedna godina puna aktivnosti na svim poljima.

čitam...
Loading...