MOJ GENERATOR KULTURE

Izložba o Franu Galoviću otvara se u Peterancu na datum njegova rođenja

Ambijentalizaciju izložbe upotpunit će nekoliko komada namještaja iz klijeti u Širovicama te nekoliko fotografija i faksimilne dokumentacije, a bit će otvorena do 20. kolovoza.

09:09h
0
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

U rodnom selu književnika i pjesnika Frana Galovića u Peterancu u Galeriji kipova Ivan Sabolić priprema se izložba gornjeg naslova čije će otvorenje biti točno na datum njegova rođenja 20. srpnja.

Fran Galović (20. 7. 1887. Peteranec – Radenković, Mačva 26. 10. 1914.) sin je seljaka posjednika Stjepana i Dore rođ. Jadanić, a kršten je u seoskoj, župnoj crkvi Sv. Petra i Pavla kao Franjo Galović. Pučku školu završio je u rodnom selu 1898. dok je donjogradsku gimnaziju završio u Zagrebu 1906. godine. Studirao je slavistiku i klasičnu filologiju na Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu, a 1913. godine zaposlio se kao namjesni učitelj II. realne gimnazije u Zagrebu. Kao student pripadao je mladohrvatskom, liberalnopravaškom omladinskom pokretu, pa je zbog takvog političkog opredjeljenja i sudjelovanja u đačkom štrajku u vrijeme bana Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije Pavla Raucha četvrti semestar studirao u Pragu.

Godine 1909. postao je kadet pješačke pukovnije u Sisku. Bio je književnik i pjesnik, a autor je sjajnog kajkavskog ciklusa Z mojih bregov kojim je prema našim eminentnim književnim teoretičarima i povjesničarima književnosti zauzeo svoje mjesto u antologiji hrvatske književnosti moderne. U toj zbirci, u očevu vinogradu na obroncima pitome Bilogore u Širovicama u Starigradu kod Koprivnice, napisao je ukupno 22 od planiranih 30 pjesama, a nije ju stigao dovršiti jer je mobiliziran na početku Prvog svjetskog rata krajem kolovoza 1914. godine i upućen sa Sisačkom pukovnijom na južno bojište gdje je i poginuo kod mjesta Radenković u Mačvi krajem listopada.

Izložba počinje velikim brončanim poprsjem Frana Galovića ispred zgrade Općine, a koje je na poziv ondašnjeg direktora Muzeja grada Koprivnice dr. Leandera Brozovića 1954. izradio mladi akademski kipar Ivan Sabolić za velikog obilježavanja 40. godišnjice njegove smrti.

U nekoliko velikih vitrina bit će izložene brojne knjige i časopisi koji će otkriti Galovićev bogati književni repertoar koji sadrži pjesme, pripovijetke, drame, njegove uredničke domete, prijevode i korespodenciju s relevantnim imenima javnih radnika u kulturi svog vremena. Književni pregled započet će s zbornikom Hrvatska mlada lirika iz 1914. godine u kojem je Galović zastupljen zajedno s Ivom Andrićem, Tinom Ujevićem, Zvonkom Milkovićem, Jankom Polićem Kamovom, Ljubom Wiesnerom i Nikolom Polićem, a slijedi Književna Republika, koja se čuva u Muzeju grada Koprivnice, iz 1925. godine u kojoj je u redakciji Miroslava Krleže uz suradnju Julija Benešića objavljena prvi put zbirka Z mojih bregov.

Ovaj stoljetni književno-povijesni pregled završit će s recentnom knjigom Dok večer se zmrači iz 2020. godine u redakciji Marija Kolara. Ovdje navodimo za primjer nekoliko odabranih vrijednih naslova knjiga i časopisa posuđenih iz Muzeja grada Koprivnice, Knjižnice i čitaonice Fran Galović (Zeleni oblak, redakcija Mladena Kuzmanovića), Udruge Galovićev dom iz Peteranca (Z mojih bregov, 1947., redakcija Dragutina Tadijanovića) i Narodne knjižnice u Peterancu.

Bit će izložene i dvije sinteze Galovićeva opusa – Sabrana djela Frana Galovića u redakciji Julija Benešića (HIBZ, 1942.-1943.) i u redakciji Milivoja Solara Sabrana djela F. Galovića (Ogranak Matice hrvatske u Koprivnici, 2005.-2010.) Izložbu će zatvoriti stihovi podravskog pjesnika Frana Koncelaka koje je posvetio Galoviću:

Živel jesi, pesme pisal
Srca radost, bol i togo
Vu njih dal – kagda si znal
Da Te ne bo – ne bo dogo

Ambijentalizaciju izložbe upotpunit će nekoliko komada namještaja iz klijeti u Širovicama te nekoliko fotografija i faksimilne dokumentacije, a bit će otvorena do 20. kolovoza.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA