Kolumna Dražen Sačer

Izvanzglobni reumatizam

12:49h
0
drazen-sacer

Unatoč tome što se bol javlja u području zgloba, sam zglob može biti pošteđen i tada je riječ o izvanzglobnom reumatizmu. Unatoč tome što tegobe mogu duže trajati, a učinak liječenja je ponekad nezadovoljavajući, prognoza ove bolesti ipak je dobra. Tome posebno ide u prilog jedno važno obilježje većine izvanzglobnih reumatskih stanja, a to je njihova tendencija spontanom oporavku.

ilustracija
ilustracija

Izvanzglobni reumatizam pripada među najčešće bolesti lokomotornog sustava (kosti, zglobovi, mišići, vezivno tkivo). Smatra se, da svaka osoba starija od 40 godina, barem jednom u životu ima problema zbog ove bolesti. Radi se o bolnim stanjima, nastalim zbog patoloških promjena u izvanzglobnim strukturama, koja popularno zovemo „meka tkiva“ , a tu ubrajamo zglobne ovojnice, sluzne vreće, tetive i tetivne ovojnice, mišiće i njihova hvatišta, fascije (ovojnice), itd.

Izvanzglobni ili okolozglobni reumatizam može nastati u sklopu sistemskih bolesti vezivnog tkiva (reumatoidni artritis, ankilozantni spondilitis, psorijatični artritis,lupus …) ili nastaje izolirano, kao samostalni klinički entitet. Tada je neprijeporna uzročna veza s kroničnom ponavljanom mikrotraumom, ekscesivnim i opetovanim opterećenjem ili akutnom ozljedom. Dakle, radi se o reakciji vezivnog tkiva na različite podražaje.

Trajanje ovih bolesti je različito, od nekoliko dana do čak duže od šest mjeseci. Nema jedinstvene podjele ovih bolesti i stanja, a obično ih se dijeli prema lokalizaciji i prema razlogu nastanka. Što se lokalizacije tiče javljaju se u svim dijelovima koštano-zglobnog sustava, a najčešće su zahvaćeni rame, lakat, koljeno, nožni zglob i stopalo. Čimbenici rizika koji pogoduju izvanzglobnom reumatizmu su : neprilagođena tjelesna aktivnost (posao, sport), loše držanje i hod, deformiteti skeleta i infekcija. Učestalost javljanja iznosi oko 4 %.

Za postavljanje dijagnoze potrebna je iscrpna anamneza i temeljit klinički pregled ortopeda, fizijatra ili reumatologa. Kao i uvijek postavljanje rane i točne dijagnoze jedan je od ključnih preduvjeta uspješnog liječenja. Dva tipična obilježja izvanzglobnog reumatizma su bol u području zahvaćenog tkiva i ograničenje pokreta, a moguća je i kraća jutarnja zakočenost, najduže tridesetak minuta. Bol može biti difuzna ili samo na jednom mjestu (tzv. bolne točke), tupa ili kao osjećaj žarenja, najčešće vezana uz pokret. Tegobe se u pravilu ublažuju odmorom.

Laboratorijski nalazi uglavnom su u granicama normale a kad su promijenjeni to je u pravilu posljedica osnovne bolesti. Korisna je radiološka obrada (rentgenska snimka) kojom se mogu potvrditi odlaganje kalcija u tetive i burze te okoštavanje hvatišta tetiva za kost. Izuzetno je vrijedna i ultrazvučna pretraga, dok je magnetna rezonanca uvjerljivo najpreciznija, ali u našem zdravstvenom sustavu još ju je uvijek rutinski teško realizirati.

ilustracija
ilustracija

LIJEČENJE

Najvažnije je ukloniti ili barem ublažiti djelovanje ranije spomenutih lokalnih uzročnih čimbenika ove bolesti. U početnoj fazi bolesti preporuča se mirovanje, hladni oblozi ili masaža ledom na bolno mjesto. Kod jačih bolova daju se kroz kraće vrijeme nesteroidni protuupalni lijekovi (Lupocet, Neofen, Ibuprofen, Knavon, Lubor, Indomethacin, Zaracet, ..). Ako liječnik procijeni daju se kortikosteroidi za lokalnu primjenu sami ili u kombinaciji sa lokalnim anestetikom (tzv. blokade).

Vrlo su djelotvorne procedure fizikalne terapije – dijadinamske struje, TENS, kriooblozi, ultrazvuk, laser, vježbe istezanja, masaža i t.d. Izuzetno je važna edukacija – podučiti bolesnika za svakodnevni život s ovom bolesti. Treba ga naučiti kako pravilno upotrebljavati i zaštititi zahvaćene izvanzglobne strukture. Izuzetno rijetko, samo kod vrlo tvrdokornih slučajeva potrebno je operativno liječenje.

Piše : dr. Dražen Sačer, fizijatar
Tel.: 048 625 033
e-mail: drazen.sacer1@kc.t-com.hr

čitam...
Loading...