16.3 C
Koprivnica
Petak, 29. ožujka 2024.
No menu items!
- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -
Kolumna HRVOJE PETRIĆ

Jedan od prvih hrvatskih putopisaca – Juraj Hus iz Rasinje
J

Ne propustite

Putopisac Juraj Hus Rasinjanin (neki ga zovu Juraj Rasinjanin, prema «Rasciniensis» odnosno «de Rascinia» – Rasinja kraj Koprivnice) je početkom 16. stoljeća studirao na sveučilištu u Pečuhu jer sam za sebe kaže da je «izučio latinske nauke u Pečuh od kuda se malo prije svoga zarobljavanja bio povratio».

Kao moguća godina rođenja navodi se 1510. Godine 1532. Osmanlije su Jurja Husa Rasinjanina zarobili prigodom zauzimanja utvrde i trgovišta Rasinje, nakon neuspjele opsade Kőszega i povlačenja osmanske vojske. Bio je odveden u Istambul odnosno Carigrad. Najprije je bio rob vrhovnog carskog blagajnika (defterdara) Skendera Ćelebije, koji ga je neuspješno pokušao obratiti na islam. Nakon toga je bio trubljač u službi carskog svirača Usti-Pervana u Galati. Godine 1533. pokušao je pobjeći tako što se potajno pridružio poslanstvu kralja Ivana Zapolje na čelu sa Stjepanom Verbőczyjem. No uhvatili su ga u Smederevu i vraćen u Carigrad gdje ga je nakon četiri godine robovanja oslobodio sultal Sulejman.

Kao trubljač je stupio u službu nekog arapskog kapetana. Po oslobođenju iz osamanskog ropstva boravio je dvije godine u Egiptu i to u Aleksandriji i Kairu te bio svjedok osmanskog zauzimanja Adena, neuspješnog rata protiv Porugalaca u Indiji i zauzeća Zebida. Kada je napustio službu boravio je na Sinaju, Svetoj Zemlji i Siriji (Damasku) te Tripoliju. Tamo se ukrcao na osmanski brod koji ga je odvezao u Ataliju u Pamfiliji. Propješačio je Anadolijom (Frigijom). Brodom je sigao na Khíos te s kršćanskim trgovcima otišao na Siciliju (tamo je boravio u Messini), nakon toga se uputio u Napulj, Genovu i Rima (gdje ga je bolesnoga njegovao Pavao Zondin). Po oporavku je iz Ancone otplovio u Rijeku i potom se preko Metlike vratio u Slavoniju koju je zvao «svojom preslatkom domovinom». Jedno je vrijeme boravio u Zagrebu, a nakon toga je otišao u Požun (dnašnja Bratislava) gdje je pisao o svojem robovanju i putovanjima na latinskom jeziku. Jedan rukopis «Georgii Huz peregrinatio Hierosolimatana» čuva se u knjižnici u Beču, a rdugi u Vatikanskoj knjižnici s datacijom 27. listopada 1566. godine. Bilješke s njegovih putovanja predstavljaju jedan od prvih i najvrednijih hrvatskih putopisa 16. stoljeća.

Umro je u Požunu nakon 1566. godine. Putopis nema formu dnevnika već je pisan kao «opažajno-doživljajni tekst, s bibliskim i klasičnim reminiscencijama». Prema vatikanskom primjerku je Husovo djelo 1881. godine priredio za tisak i objavio pionir moderne hrvatske geografije Petar Matković.

Facebook komentari / dostupni ukoliko ste prijavljeni na svoj FB profil (Komentiranjem prihvaćate naše uvjete korištenja).

Ne propustite

- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -

Najnovije

Poslovni potezi

VELIKA AKVIZICIJA Podravka među favoritima za preuzimanje poljoprivrednog biznisa Fortenove

Podravka je među favoritima za preuzimanje poljoprivrednog biznisa Fortenova grupe. Kako neslužbeno doznaje Jutarnji, nakon završetka dubinskog snimanja bit će...
- Oglasni prostor -

Vezane vijesti

×