prijedlog zakona o gospodarenju otpadom

Jednokratna plastika u EU 3. srpnja odlazi u povijest, no RH zabranjuje i tanke vrećice

Više uopće nije upitno konzumiramo li i mi mikroplastiku, već koliko je konzumiramo, tvrde stručnjaci

11:46h
0
Ilustracija // Foto: Envato Elements

Vozila, plovila, letjelice, računala, mobiteli, bijela tehnika, kreditne kartice, dječje igračke, ambalaža higijenskih i kozmetičkih proizvoda, filteri cigareta, sintetička odjeća… – teško je danas i zamisliti neki proizvod koji ne sadrži omraženu plastiku bez koje, u jednu ruku, ne možemo, dok, s druge strane, sa zgražanjem gledamo nakupine plastičnog smeća po divljim deponijima, šumama, plažama, “otoke” u morima i oceanima, od kojih najveći između Kalifornije i Havaja s oko 80.000 tona plastike zauzima površinu od čak 1,6 milijuna četvornih kilometara.

Razumljivo je stoga što su napori brojnih zemalja, stručnjaka, ali i proizvođača čiji profit danas ovisi o sve osvještenijim potrošačima, usmjereni na smanjenje količina plastičnog otpada, poglavito jednokratne plastike koja, prema istraživanjima, čini oko polovice materijala koji izravno ili neizravno dospiju u more, piše Večernji.

Sukladno EU direktivi Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenom utjecaju određenih plastičnih proizvoda na okoliš, jednokratna plastika tako – štapići za uši, pribor za jelo, slamke, šalice, držači balona… – od 3. srpnja odlazi u povijest u svim članicama EU. Novi ciljevi Unije su viši – od 65 umjesto 50% odvojenog i recikliranog otpada do 2035. – te niži – od 10% odloženog otpada.

Prema novom prijedlogu Zakona o gospodarenju otpadom koji je upućen u saborsku proceduru, od početka iduće godine planira se, naime, i zabrana laganih plastičnih vrećica za nošenje od 15 do 50 mikrona (građani ih zovu i tanke vrećice). Izuzetak su tek vrlo lagane plastične vrećice koje se koriste isključivo iz higijenskih razloga ili kao primarna ambalaža za rasutu hranu, kada to pomaže sprečavanju njezina bacanja, kazao je resorni ministar Tomislav Ćorić.

No, zna li se da je plastika, poglavito ta lagana, u pandemiji COVID-19 dodatno dobila na vrijednosti – i za njom je, prema nekima, i rasla potražnja, teško je pomiriti gospodarsku, socijalnu, ekonomsku i ekološku notu tog problema koji je u nas usko vezan i za 30-ak tvrtki s oko 800 radnika, mahom u ruralnim krajevima. Tim više što politike EU ne obvezuju RH na zabranu lakih plastičnih vrećica, već samo potiču na smanjenje njihova korištenja.

Jezičac vage koji će “presuditi” plastici sad je na Saboru, gdje je novi Zakon o gospodarenju otpadom upućen na prvo čitanje. Ističu kako sukladno direktivi EU i propisanim obvezama, mjere za postizanje održivog smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica mogu uključivati i nacionalne ciljeve smanjenja, održavanja ili uvođenja ekonomskih instrumenata, kao i ograničenja njihova stavljanja na tržište. No prijedlog HGK, HUP-a i HOK-a, da se umjesto zabrane stavljanja na tržište propiše obvezan udio recikliranog sadržaja u plastičnim vrećicama, nije provediv.

– Predložena mjera nije propisana kao mogućnost za ispunjavanje ciljeva spomenute direktive koja jasno i nedvosmisleno govori da treba smanjiti potrošnju laganih plastičnih vrećica, a ne povećati udio recikliranog sadržaja u njima – odgovaraju. Ističu kako je na temelju navedene direktive, RH 2017. uvela obveznu naplatu laganih plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stijenke ≥ 15.

– Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da se plastične vrećice za nošenje s debljinom stijenke manjom od 50 mikrona (lagane plastične vrećice za nošenje), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu, što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te je zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti visoku razinu – kazali su iz Ministarstva te dodali kako se zabranom želi potaknuti korištenje debljih plastičnih vrećica od 50 i više mikrona.

Gledaju li se trgovački lanci u Hrvatskoj, Kaufland je po tom pitanju otišao dalje od ostalih. Prvi je u nas, još od početka lanjske godine, ukinuo lagane plastične vrećice sa svojih blagajni, ostavivši im kao alternativu papirnate i platnene, a u isto vrijeme iz prodaje je povučeno i jednokratno plastično posuđe te zamijenjeno rješenjima od papira, drva, šećerne trske…

Jamnica plus uvela je ambalažu s novim vizualnim identitetom i novom PET bocom smanjene gramature u prosjeku za oko 11%.

– Strateški plan održivog poslovanja i smanjenja količine plastike primarni su ciljevi kompanije koja će ove godine smanjiti količinu plastike za 390 tona, dok je za 2022. planirano smanjenje od čak 850 tona – izjavio je Dario Šalić, predsjednik uprave Jamnice plus.

I Belje je s novim brendom mliječnih proizvoda Kravica Kraljica napravilo ekološki iskorak. Trajno mlijeko Kravica Kraljica jedino je trenutačno u Hrvatskoj koje se pakira u ambalaži od 82% materijala na biljnoj bazi (karton i plastika na bazi šećerne trske), čime je ugljični otisak tog pakiranja smanjen za 18%.

Od 1950-ih godina, kad je počela masovna proizvodnja plastike, u svijetu je proizvedeno više od 6 milijardi tona, od čega je samo 9% reciklirano, a više od 60% završilo kao otpad u okolišu. Najviše su pogođena svjetska mora i oceani u kojima će do 2050., prema procjenama znanstvenika, biti više plastike nego ribe.

Fizičko postojanje plastike ne prestaje prestankom njezine uporabe, već se neodgovornim postupanjem s tim otpadom on raspada u sve manje komadiće dok oku ne postane nevidljiv pa je mikroplastika, sudeći po dosadašnjim istraživanjima, postala sastavni dio okoliša. Ima je u dubokomorskim područjima oceana, u podzemnim vodama i jezerima, u rijekama i morima, čak i snijegu na planinama. Više uopće nije upitno konzumiramo li i mi mikroplastiku, već koliko je konzumiramo, tvrde stručnjaci.