obiteljsko gospodarstvo

Juraj Orehovec vlasnik je najveće farme pataka u Hrvatskoj, a njihovi su pijevci najtraženiji za Uskrs i to najviše u Dalmaciji

Rade i posebne, originalne paštete koje su nazvali Dux, a sadrže visoki postotak pačje jetre. Punjene su u luksuzno opremljene staklenke.

12:30h
0
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija

Prije dva desetljeća, obitelj Orehovec iz Velikog Bukovca živjela je kao svi radišni žitelji tog podravskog mjesta. Imali su nešto zemlje, krave, svinje, perad… no, Željko Orehovec poželio je proširiti svoje seosko domaćinstvo i započeti nekakav posao. Krenuo je istraživati tržište te mu se otvorila ideja o uzgoju pataka, pa tako danas imaju najveću farmu pataka u Hrvatskoj. Godišnje ih uzgoje oko 40.000.


U selu na tri rijeke dočekao nas je Željkov sin Juraj (28) i odveo na farmu na kojoj uzgajaju pijevce. Upoznao nas je s obiteljskim gospodarstvom, kao i načinom uzgoja peradi, jer osim pataka uzgajaju i piliće, pijevce i guske.

– To su mladi pijevci, pa se mogu u pećnici ispeći, a najbolji su ispod peke. Naši pijevci su jako cijenjeni u Dalmaciji i tamo nam je najveće tržište. Ljudi ih sada kupuju za Uskrs, jer su odlični za dobru uskršnju juhu – kaže Juraj Orehovec.

Farmu pataka obitelj je izgradila neposredno uz rijeku Plitvicu, a njihove patke, rastu slobodno i prirodno…

– Unutar farme iskopali smo ribnjake te izgradili posebne vodene lagune kako bi mogle plivati i roniti. Pasu travu i trčkaraju po livadi, a prihranjujemo ih žitaricama koje uzgojimo na svojim poljima – priča nam Juraj koji vodi proizvodnju na poljoprivrednom gospodarstvu.

Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija

Njihova farma otvorenog tipa na kojoj boravi perad prostire se na 100.000 kvadrata, a uključuje nadstrešnice za patke pod kojima se sklanjaju od sunca i spavaju. Prvih mjesec dana patke su u zatvorenom prostoru, a potom idu na vanjski dio farme.

Hranu za perad, žitarice i uljarice, kaže, uzgajaju na svojim poljima, a dijelom za njih proizvode drugi poljoprivrednici iz okolice.

Prije devet godina započeli su uzgajati i piliće koji prvih tjedana borave u zatvorenom, a kasnije trčkaraju na okolnoj livadi. Bukovečki kraj, kojeg okružuju šume i rijeke, kaže Juraj, pogodan je za prirodan uzgoj peradi.

– Prvih tjedana su pilići u zatvorenom prostoru, a ljeti slobodno pasu i kljucaju po zemlji. Naše farme su otvorenog tipa, tako da perad ima pristup ispaši i dnevnom svjetlu. U takvom slobodnom uzgoju postiže se veća kvaliteta mesa – govori.

Kroz godinu uzgoje 40.000 do 50.000 pijetlova, 30.000 do 40.000 pataka, guski oko tisuću. Uz to uzgajaju i piliće na zatvorenim farmama.

Meso peradi obrađuju u vlastitoj klaonici, plasiraju trgovačkim centrima i svojim privatnim mesnicama u Splitu, Šibeniku, Zagrebu i, najnovijoj, nasuprot Svetišta u Ludbregu.

Nedavno su pokrenuli i vlastiti brand pačjih proizvoda, odnosno premium liniju Royal Duck. Rade i posebne, originalne paštete koje su nazvali Dux, a sadrže visoki postotak pačje jetre. Punjene su u luksuzno opremljene staklenke.

Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija

– Jetra naših pataka je prirodna, one nisu šopane – govori Juraj, u čijem je PG-u zaposleno 60-ak domaćih radnika i nekoliko Ukrajinaca.

Prvi su u Hrvatskoj proizveli sušena pačja prsa Le Dame.

– Vani se ona proizvode, kod nas je to novina. Kreirali smo zgodnu ambalažu, sada će u prodaju. To je više delikatesa i naglasak je na premium klasi – kaže.

Pačje paštete Dux nedavno su se pojavile u trgovinama, a mogu se kušati u šest okusa.

– To su bezvremenska klasična pašteta od pačje jetre, zatim pačja pašteta obogaćena bučinim uljem, pačja jetrena pašteta od dimljenog pačjeg mesa i dvije verzije pačje paštete upotpunjene s tartufima: pačja pašteta i parfe u koji ide samo čista jetra, odnosno 60% jetre – nabraja nam Juraj svoje uspješnice i kaže da voli taj posao, jer s poljoprivredom živi od djetinjstva.

– Zna biti naporno, s njime živim 24 sata. Dvije smo generacije: tata, mama, supruga i ja. Cijela obitelj je uključena u poslovanje pa je lakše nego u počecima – kaže.

Patke su tražene, ističe, za božićne blagdane i Sesvete, a pijevce ljudi uzimaju kroz cijelu godinu.

Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija

čitam...