‘Kaj su ti Koprivničanci ludi?’ // U izlogu gradske Turističke zajednice rastu koprive

06:02h
0
Nekim prolaznicima nije jasno što koprive rade u izlogu // Foto: Koprivnica.net

Bilo je puno ljudi koji nisu shvatili o čemu se radi pa su nam dolazili u ured i špotali nas da kako nam mogu koprive rasti u izlogu. Kada smo ih upitali kako se zove naš grad, samo su se lupili rukom po glavi – ispričao nam je direktor TZ-a Renato Labazan. 

Rijetko tko u zadnje vrijeme nije zaustavio pogled na izlog koprivničke Turističke zajednice na Trgu bana Jelačića. Uglavnom to ipak budu žene koje se ne mogu načuditi da u teglama rastu ni manje ni više nego – koprive.

– Ne mogu vjerovati. Pa kaj su ti Koprivničanci ludi, tko normalan sadi koprive u teglama – u prolazu smo “ulovili” razgovor dviju zbunjenih gospođa, očito iz nekog drugog podravskog mjesta.

Renato Labazan Direktor koprivničke Turističke zajednice Renato Labazan otkrio je da koprive u teglama sade već nekoliko godina, a imaju nešto i ukrasnih kopriva.

– Mi smo jedina turistička zajednica u Hrvatskoj koja slobodno sadi korov ispred svojih ureda. Istina, bilo je puno ljudi koji nisu shvatili o čemu se radi pa su nam dolazili u ured i špotali nas da kako nam mogu koprive rasti u izlogu. Kada smo ih upitali kako se zove naš grad, samo su se lupili rukom po glavi – sa smiješkom na licu ispričao nam je Labazan.

Dodao je kako su koprive u izlogu koprivničke Turističke zajednice samo dio priče o koprivi koja uključuje i promociju jela i pića, suvenira, legende…

Jasno je zbog čega smo posadili koprive, ističe direktor Labazan // Foto: Koprivnica.netA poznata legenda, može se pročitati na službenim internetskim stranicama koprivničke Turističke zajednice, ističe da je Koprivnica dobila ime u vrijeme najezde Mongola 1242. godine kada je Bela IV., ugarsko-hrvatski kralj, bježao pred Tatarskom hordom prema moru. Tatari su mu navodno nakon prelaska Drave bili za petama stoga je hitao prema utvrđenom Kalniku, a kad je stigao do potoka Koprivnice, negdje na prostoru današnje Koprivnice, nije sjašio s konja i smočio noge, već ga je konj izbacio iz sedla u velike koprive kojih je ondje bilo u izobilju. Srditi kralj nazvao je to mjesto Koprivnicom i stanovnike proglasio Koprivničancima i tako je ostalo i do današnjih dana, govori legenda.

Vjerovali vi u nju ili ne, činjenica je da koprive postaju sve prepoznatljiviji turistički proizvod, što se posebno može vidjeti i doživjeti na Renesansnom festivalu, koji će se ove godine na gradskim bedemima održavati od 27. do 30. kolovoza.

Loading...