PROBLEMATIKA

Kamioni tijekom noći dovoze sumnjivi biološki otpad u Sveti Petar Orehovec? Profesor Čuklić: Ljudi se truju, to je tempirana bomba

Profesor križevačkog učilišta kaže kako je prije par mjeseci krenuo dovoz opasnog biološkog otpada iz Italije i Austrije. Otpad, kaže, čine muljevi od separata, različitih kanalizacijskih sustava, muljevi industrijskih postrojenja, životinjski i drugi otpad. Tada su posumnjali kako se stanovnicima čini velika šteta.

14:25h
0

Koprivničko-križevački SDP, predvođen predsjednikom Mladenom Kešerom, održao je konferenciju za medije kojoj je prisustvovao i predsjednik općinske organizacije SDP-a Sveti Petar Orehovec te profesor na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima Dražen Čuklić.

Tema je bila problematika vezana uz dovoz i zbrinjavanje otpada na polja u Svetom Petru Orehovcu. Problematiku je predstavio profesor Čuklić, rekavši kako je u pitanju ekološki problem vezan uz bioplinska postrojenja u općini. Objasnio je kako na tome području djeluju dva bioplinska postrojenja – Gregurovec i Orehovec – napravljena s ciljem proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, odnosno kukuruzne silaže. Želja je bila, kazao je, riješiti nagomilano štalsko gnojivo s područja općine Sveti Petar Orehovec koja je, prema njegovim riječima, jedna od najnapučenijih u cijeloj Hrvatskoj gleda li se broj grla stoke.

– Ideje izgradnje biocentrale te da se na području bioelektrana zbrinjava štalski gnoj bile su plemenite. Dobiva se biodigestat koji se razvozi na zemljišne površine u općini Sveti Petar Orehovec – započeo je Čuklić, objasnivši kako je biodigestat produkt razgradnje različitih bioloških tvari kojim se dobiva supstrat namijenjen gnojenju ratarskih kultura.

Foto: Ivan Balija
Dražen Čuklić // Foto: Ivan Balija

Nastavio je, međutim, kako se pojavila ideja o izgradnji još jednog bioplinskog postrojenja pored mjesta Orehovec.

– Prema proračunima opterećenosti zemljišta, jedna bioelektrana od dva kilovata je sasvim dovoljno. Prostor ne može izdržati takvu količinu biodigestata. Bez obzira na naše sugestije, napravili su još jednu bioelektranu pored sela Črnčevca. Dodatno su zagadili prostor biodigestatom vrlo upitne kvalitete – kaže Čuklić.

Nadalje, profesor križevačkog učilišta kaže kako je prije par mjeseci krenuo dovoz opasnog biološkog otpada iz Italije i Austrije. Otpad, kaže, čine muljevi od separata, različitih kanalizacijskih sustava, muljevi industrijskih postrojenja, životinjski i drugi otpad. Tada su posumnjali kako se stanovnicima Svetog Petra Orehovca čini velika šteta.

– Biodigestat dobiva se od sumnjivih sirovina. Godine 2017. dobili su dozvole za korištenje biološkog otpada. Izbacit će prvotnu namjenu bioelektrana o dobivanju obnovljivih izvora energije iz kukuruzne silaže, prestat će se otkupljivati jer je preskupa. U Austriji i Italiji nemaju kamo s tim otpadom. Smatrali su kako su seljaci prosti, da ništa ne znaju, a rješavat će opasan otpad – riječi su profesora Čuklića.

Napomenuo je kako se upravo takav digestat Zakonom o održivom gospodarenju otpadom ne smije voziti na zemlju na kojoj se proizvodi hrana za ljude i životinje, što je kasnijim zakonom još strože.

– Kalij, krom, nikal, olovo, arsen… Koncentracije u tom digestatu veće su nego u normalnom koji se proizvodi iz kukuruzne silaže. Tako, primjerice, dobivamo mlijeko kojim hranimo djecu ili meso koje ljudi jedu. Ljudi se truju, kroz 10-20 godina vidjet ćemo da smo uništili tlo. To se dogodilo u Italiji, Austriji i Njemačkoj. Oni to sada žele napraviti na tuđim prostorima, jer rade analizu svojega tla, što se kod nas ne radi – objasnio je Čuklić, naglasivši kako su obavijestili institucije, ali se nitko ne pridržava zakona, nazvavši situaciju tempiranom bombom.

Čuklić je naveo kako su u svojem laboratoriju analizirali dio digestata. No, s obzirom na to da prema njihovim saznanjima u Hrvatskoj nije moguće obraditi ostale teške metale, ostalo nisu mogli provjeriti.

– Prije dvije godine križevačko učilište dobilo je projekt kojim smo trebali nabaviti aparate kojima bismo krenuli u analizu tla. Potreban nam je nezavisni laboratorij koji će napraviti analizu digestata i tla. Međutim, naš je projekt storniran. Ne znam iz kojeg razloga, ali sumnjamo zbog dozvola dobivenih za otpad iz stranih zemalja čime je osmišljeno da se to dalje ne radi u Križevcima. Koliko smo shvatili, Križevci su najzagađenije područje u Hrvatskoj glede teških metala – rekao je Čuklić, uvjeren kako bi podrobna analiza digestata pokazala poražavajuće rezultate.

Foto: Ivan Balija
Štefanija Ruchte // Foto: Ivan Balija

Stanovnica sela Črnčevec u općini Sveti Petar Orehovec Štefanija Ruchte, kaže, snimila je inozemne kamione koji su tijekom noći dovozili sumnjivi otpad u njihovo mjesto i iz kojih se cijedila sumnjiva tekućina.

– Dolazi nam sav taj miris. Htjeli bismo znati kakav se otpad dovozi – kazala je Š. Ruchte i pozvala zainteresirane da dođu i upoznaju se s užasnom situacijom.

“Iako grubo zvuči, možda će to biti kraj čovječanstva na tome području.”

Kešer je pohvalio izgradnju bioelektrana u smislu ulaganja te poboljšavanja kvalitete hrvatskih polja, ali ne u smislu u kojemu se to trenutno odvija. Svaki je kapital dobar, ako je čestit i pošten, naglasio je.

Foto: Ivan Balija
Mladen Kešer // Foto: Ivan Balija

– Godine 2017. stigla je dozvola za gospodarenje otpadom. Bioplinara organica Kalnik 1 dobila je jednu dozvolu, nakon čega Darko Koren ponovno postaje župan. Korenu brdo otpada u Koprivničkome Ivancu nije bilo dovoljno, već je dao novu dozvolu. Pozivamo mještane na potpisivanje peticije. Tražili su reakciju načelnika Franje Poljaka, on šuti. Općina dobiva dio okolišne rente, a otpad odlazi u zemlju koju će ljudi obraditi. Tako dolazi do bolesti, unosimo to u sebe. Iako grubo zvuči, možda će to biti kraj čovječanstva na tome području – prozvao je Kešer aktualnog župana Koprivničko-križevačke županije te spomenuo problematiku izgrađenog dalekovoda koji “puca”.

– U što se županija pretvara, u odlagalište opasnog i drugog otpada? – pita se Kešer.

Najavio je kako će izdvojiti novac kako bi analizirali sastav digestata čije im porijeklo nije poznato.

– Bojim se da je to otpad koji je prijavljen, ali koji zapravo nije prijavljen – odgovorio je Kešer na pitanje misli li da se radi o neprijavljenom otpadu.

čitam...