KOLUMNA: Crtice iz povijesti // Koliko su nekada Koprivničanci državi plaćali porez?

23:00h
0
autor-petric

U poreznim popisima za 1507. godinu spominje se trgovište (opidum) Koprivnica sa 67 poreznih dimova sa vojvodatom od 89 dimova, dok su Franjevci posjedovali 8, a župnik 10 poreznih dimova. Iako neki poistovjećuju dim sa kućom to nije točno jer porezni dim nije ništa drugo nego porezna jedinica koja prije svega pokazuje gospodarsku snagu naselja.

Četiri godine kasnije, tj. 1513. godine, grad (civitas) Koprivnica je imala 68, vojvodat 70, župnik 12, a svećenik Nikola 2 porezna dima, da bi tri godine kasnije grad (civitas) imao 65, a vojvodat 70 poreznih dimova. Župnik je svoje posjede imao u obližnjem Starigradu i selu Popovci koje se vjerojatno nalazilo na sjevernom dijelu današnjeg grada Koprivnice. Uz to se navodi i posjed Zdenčec.

Godine 1520. godine u gradu Koprivnici u vlasništvu Ivana Ernušta bilo je popisano 64 poreznih dimova i 6 siromaha. Smanjenje broja poreznih dimova i istovremena pojava siromaha govorio o početku siromašenja grada koji nije bio direktno vezan uz osmanske prodore i njihova pustošenja koprivničkog kraja.

Izrazito pogranični položaj Koprivnice nije predstavljao ograničavajući faktor u razvitku grada nakon Žitvanskog mira 1606. godine. Pograničnost je grad pretvorila u svojevrsna vrata iz Osmanskog Carstva u prostor pod habsburškom upravom i u obrnutom smjeru. No, nesumnjiva prednost položaja Koprivnice je bila ta da se grad nalazila na križanju putova različite važnosti. Ta križišna uloga Koprivnice je došla do izražaja tek paralelno sa jačanjem koprivničkog gospodarstva od početka 17. stoljeća.

O gospodarskoj stagnaciji Koprivnice, ali i ostalih slobodnih kraljevskih gradova početkom 17. stoljeća dobro govore podaci o zaostacima plaćanja poreza. Koprivnica je od 1593. do 1625. imala dug u plaćanju poreza u vrijednosti ukupno 4400 rajnskih forinti ili u prosjeku oko 137,5 rajnskih forinti godišnje. Križevci su od 1574. do 1625. imali zaostatak od 3400 rajnskih forinti poreza ili u prosjeku 66,7 forinti godišnje. Zagreb je od 1593. do 1625. imao zaostatak od  4368 rajnskih forinti te 66 i 1/3 denara ili u prosjeku 136,5 forinti godišnje. Varaždin je za 1613., 1618., 1622. i 1625. imao zaostatak 2400 rajnskih forinti poreza ili u prosjeku 600 godišnje. Godišnji dug u prosjeku je bio najveći za Varaždin koji je bio na prvom mjestu po prosjećnom godišnjem dugu, na drugom mjestu je bila Koprivnica, na trećem Zagreb, a na četvrtom Križevci.

Postavlja se pitanje odnosa između regulacije Varaždinskog generalata 1630. godine i gospodarskog te društvenog razvitka Koprivnice. Koprivnica je vojno mogla postati još važnijim uporištem no ona se više nije razvijala kao primarno vojni grad. To je bilo zbog toga jer su mnoge vojne dužnosti i službe prešle na vojnokrajiško stanovništvo u selima, tj. došlo je do ruralizacije barem dijela vojne službe. To je u «civilnom smislu» predstavljano dobitak za Koprivnicu kao slobodni i kraljevski grad. U tom kontekstu treba promatrati daljnji gospodarski razvitak Koprivnice.

čitam...