4.3 C
Koprivnica
Petak, 19. travnja 2024.
No menu items!
- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -

KOLUMNA: Crtice iz povijesti // Koprivnica i potresi
K

Ne propustite

Šire područje oko Koprivnice relativno su često pogađali potresi, kao i šire područje južno od Drave, pogotovo zato jer je dio ovog prostora smješteno u blizini rasjeda na rubu Dravske potoline. Iako nema podataka o tome da li je potres iz 1590. imao kakav utjecaj na Koprivnicu zanimljivo je zabilježiti njegov učinak na napuštanje utvrde Medvedgrad. Po Ivanu Kukuljeviću: «jedva izteče šesnaest godinah, odkad bijaše Medvedgrad s nova utvrđen, kad godine 1590. ljuti potres ne samo prednje zidine, nego također gradske sobe i kapelu u Medvedgradu natoliko ošteti, da se je nadalje u njih jedva stanovati moglo.» Iste godine se potres osjetio u Kaniži (danas Nagykanizsa), za koji Vitezović piše «Kanisa grad napolovicuse porusi i vnogo soldatov aliti vojnikov potucse.»

Ilustracija preuzeta sa stranice // www.duzs.hrNa užem koprivničkom području zabilježeno je nekoliko žarišta jačih potresa, a u razdoblju 17. stoljeća nastala su najmanje dva potresa jačine od barem šest stupnjeva Mercalli-Cancani-Sieberg (MCS) ljestvice. Od poznatih potresa u bližoj okolici Koprivnici tijekom 17. stoljeća najsnažnija su bila dva potresa: 25. svibnja 1694. (na dubini oko 10 km, jačine 7,0 MCS) i 6. lipnja 1694. (na dubini oko 10 km, jačine 6,0 MCS). Uz njih je postojao i niz manjih potresa koji nisu imali razorni učinak na okoliš. Općenito se može reći da su manji potresi nastali na malim dubinama, a jači najčešće na oko 10 km i dublje. Pisani izvori, na žalost, nisu ostavili podrobnije podatke o jakim potresima iz 1694. godine, koji su nesumnjivo morali imati posljedice po okoliš.

Od ostalih potresa u široj koprivničkoj okolici tijekom 17. stoljeća zabilježeno je još nekoliko potresa. Npr. 1640., 1669. i 1689. zabilježeni su potresi u Kranjskoj i Hrvatskoj, 1678. u belskoj župi i dijelovima Hrvatskog zagorja, 1686. spomenuta su dva potresa u Zagrebu te šest u njegovoj okolici, 1691. potres u Karlovcu, 1697. u Osijeku i okolici Zagreba, 1699. je jak potres porušio utvrde Veliki Kalnik i Medvedgrad, pavlinski samostan i crkvu u Sveticama te toranj crkve Sv. Marka u Zagrebu, dok je 1700. jak potres u Karlovcu nanio mnogo štete.

Kasnije su na koprivičkom području zabilježani slijedeći potresi: 8. srpnja 1757. u 3 sata (na dubini oko 10 km, jačine 8,0 MCS), 8. studenoga 1778. u 19 sati i 30 minuta (na dubini od oko 10 km, jačine 8,0 MCS), 12. lipnja 1836. u 12 sati (na dubini oko 10 km, jačine 7,5 MCS), 30. studenoga 1876. u 9 sati (na dubini oko 10 km, jačine 7,0 MCS). Posebno je bio značajan potres 1880. godine. Dotrajalu i neodržavanu koprivničku crkvu Sv. Nikole je 1880. godine pogodio potres. Koprivnički su građani zahtijevali temeljitu obnovu crkve Sv. Nikole. Kako je grad bio u krizi popravak se odlagao dvanaest godina. Vodila se dugotrajna rasprava o sudbini ove crkve. Dio građana je bio za temeljiti popravak crkve, a dio je tražio da se crkva sruši i izgradi nova. Godine 1890. su vlasti zbog izuzetno lošeg stanja zabranile ulazak u crkvu. Tek je 1892. župnik Antun Kovačić započeo obnovu crkve. Tako je krajem 19. stoljeća koprivnička crkva Sv. Nikole dobila današnji izgled. Nakon toga, posljednji veći potres je razorne posljedice u gradu imao 1938. godine.

Facebook komentari / dostupni ukoliko ste prijavljeni na svoj FB profil (Komentiranjem prihvaćate naše uvjete korištenja).

Ne propustite

- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -

Najnovije

Kakve su vaše teorije?

Što je sad ovo? Čitatelj snimio neuobičajen trag na nebu: Očito avionu ne valja katalizator!

"Čisto" nebo, gušći zračni promet i društvene mreže vrlo brzo postanu zatrpane išaranim plavetnilom. U prvom dijelu rečenice krije...
- Oglasni prostor -

Vezane vijesti

×