KOLUMNA: Crtice iz povijesti // Koprivničanci – srednjovjekovni crkveni velikodostojnici

23:00h
0
autor-petric

Koprivničanci su još u srednjem vijeku obnašali najviše dužnosti u katoličkoj crkvi – od raznih kaptolskih dužnosti do biskupske časti. Ti podaci mogu govoriti o relativnoj razvijenosti srednjovjekovnog koprivničkog školstva i kulture.

Biskup Grgur

Grgur Jurjev iz Koprivnice (Grgur Koprivničanin) je1331. godine počeo obnašati dužnost zagrebačkog kanonika i bekšinskog arhiđakona. Godine 1334. postaje čazmanski prepozit, a prepozituru je naslijedio od brata Petra. Ranije smo spomenuli da je 1332. godine bio prepozit Sv. Lovre u mjestu Hay u Kaločkoj nadbiskupiji, kao prva osoba koja je nosila taj naslov. Kada je kao izaslanik ugarsko-hrvatskog kralja boravio kod pape u Avignonu, dana 25. travnja 1332. godine mu je papa Ivan XXII. službeno podijelio zagrebački kanonikat. Kralj Karlo Robert je poslao prepozita Grgura kao svoga poslanika papi Benediktu XII. u Avignon 1338. godine. Na putu su Grgura i njegovu pratnju napao neki vitez Ivan s svojom družinom. Oni su Grgura i njegove pratioce porobili, oduzeli im konje, novac i odijelo te ih zatvorili u tamnicu. Stoga je papa naložio biskupima u Kostanci, Bazelu i Churu da Ivana i nejgove sukrivce izopće dok ne oslobode Grgura i pratnju. Kralj Karlo Robert je Grgura 1340. godine nazivao svojim kapelanom. Kada je imenovanjem biskupa Gebharda za vesprimskog biskupa ostala prazna Čanadska biskupija , papa Benedikt XII. je Grgura 9. ožujka 1345. godine imenovao čanadskim biskupom. Prema navodima jedne papinske isprave Grgur je, prije izbora za biskupa, nosio i naslov ostrogonskog prepozita i prebendara, što mu je papa Klement VI. oduzeo 9. listopada 1345. godine. Otada se Grgurovo ime često spominje među dostojanstvenicima Kraljevstva u vladarskim poveljama. Biskupsku je službu obavljao do 1350. godine.

U službi Crkve po srednjoj Europi

Dva su Koprivničana bila čanadskim biskupima. Prvi je bio već spomenuti Grgur od 1345. do 1350. godine, a drugi Petar Pavlin koji se spominje 1567. i 1569. godine. Prije spomenuti Koprivničanin Andrija je zajedno sa svojim nećakom Mihaelom iz Sv. Jurja (Đurđevca) 1503. godine uzeo ponovo od Ivana Ernušta grad i utvrdu Koprivnica u zakup. Andrija se ponovo spominje 1505. i 1508. godine kao pečuški kanonik, zajedno s nećakom Mihaelom iz Sv. Jurja (Đurđevca) koji je bio kanonik u Pečuhu i Albi (Stolnom Biogradu). Andrija se ponovo spominje 1510. godine kao pečuški kanonik i đurđevački župnik. Papa Martin V. je 1421. godine dao Ivanu Jurjevom iz Koprivnice, zagrebačkom kantoru, koji je odlazio u Njemačku radi nekih papinih poslova, slobodan prolaz i zaštitu. Albert Albonis, kanonik čanadski je 1423. godine molio papu Martina V. da mu uz kanonikat i arhiđakonat u čanadskoj biskupiji dodjeli i župnu crkvu u Koprivnici.

čitam...