KOLUMNA: Crtice iz povijesti // Šetnja starom Koprivnicom (1.)

23:00h
0
autor-petric

Koprivnica se nalazi na najpogodnijoj lokaciji za nastanak gradskog naselja, tj. na otcjeditoj terasi – kontaktu pobrđa Bilogore i Kalnika (Dugo brdo) s južne strane i močvarnih terena ravnice rijeke Drave (Podravine) sa sjeverne strane. Ona je iskoristila prednosti svojeg položaja i razvila niz funkcija za širu okolicu (prvenstveno obrt, trgovinu, upravu), pa se još u tijeku 13. stoljeća razvila u gradsko naselje.

Upoznavanje grada i šetnju (ili vožnju biciklom) po Koprivnici putnik namjernik može početi na baroknom Zrinskom trgu iz 17. stoljeća te nastaviti u starom gradskom središtu na renesansnom Trgu dr. Leandera Brozovića. Za preporuku je završiti upoznavanje grada okrijepom u jednom od ponudom bogatih koprivničkih ugostiteljskih objekata.

U potragu za tajnama Koprivnice preporučljivo je krenuti od prostora gdje se jasno vidi povezanost bogate koprivničke povijesti sa sadašnjošću. Na Zrinskom trgu, koji zbog otvorenosti prema parku izgleda «kao otvorena šaka», s jedne je strane niz kuća koji je tržni prostor štitio od sjevernih vjetrova. S druge, južne strane, na prostoru gdje su se nekada pružali bedemi, nastao je GRADSKI PARK, koji se pruža u nastavku od Zrinskog trga. Park je nastao 1856. godine kada je kotarski predstojnik Grigorije Roksandić (umirovljeni krajiški časnik) uz, tada još uvijek postojeći, sjeverni gradski opkop dao posaditi dvije aleje javora. Isti je 1863. godine drvoredima javora zasadio zapadni dio opkopa uz današnju Nemčićevu ulicu. Taj drvored se odlično vidi na najstarijim fotografijama koprivničkog gradskog središta, ali i na prvom katastarskom planu Koprivnice iz sredine 19. stoljeća. Prvobitni drvored se protezao od današnje gradske vijećnice do kraja Zrinskog trga pa je onda skretao prema jugu u Nemčićevu ulicu.

Drvoredi javora su kasnije poslužili gradskom vrtlaru Dragutinu Ruhlu za postupno oblikovanje današnjeg izgleda parka na prostoru srušenog i zaravnanog sjeverozapadnog dijela koprivničke utvrde. Ruhl je postao gradskim vrtlarom 1884. godine, a na toj je dužnosti bio punih četrdeset godina. Pod njegovim je vodstvom u razdoblju između 1891. i 1893. godine bio zasađen gradski park Ruhla je naslijedio Ivan Flatz koji je do 1960. godine upravljao koprivničkim parkovima. Park se početkom 20. stoljeća oblikovao u izvjesnom kompromisu između baroka i engleskog slobodnog pejzažnog stila, odnosno u duhu kraja 19. stoljeća. Takav karakter uglavnom je park sačuvao do danas. Za središnji gradski park je bilo osobito važno što je nakon velike izložbe u Budimpešti, 1896. godine u središte parka bio postavljen drveni paviljon, djelo Antuna Rogine. Paviljon je bio postavljen na podnožje od kamena složeno 1894. godine od neke stare građevine (Leander Brozović pretpostavlja da su to možda ostaci srednjovjekovne franjevačke crkve). Paviljon i danas povremeno služi za koncerte glazbe.

čitam...