KOLUMNA: Crtice iz povijesti // Životinje i Koprivnica

23:00h
0
autor-petric

Divlje životinje su prijetile ne samo ljudima nego i stoci. Godine 1704. zabilježeni su vukovi koji su napali i pojeli jedno ždrijebe na gradskom području, dok je njegov gospodar jedva spasio život.

U koprivničkom gospodarstvu su značajnu ulogu imale domaće životinje. Dokumenti iz koprivničkih gradskih zapisnika govore primjerice o volovima, kravama, svinjama itd. U zapisnicima gradskog poglavarstva 17. stoljeća se od stoke spominju: konji, volovi, krave, svinje, guske, kokoši, a posebno je zanimljiv spomen purana 1680. godine.

Dio životinja se koristio i za prijevoz ljudi. Godine 1645. se u koprivničkim gradskim zapisnicima spominje parip (jahači konj). Konji su bili upotrebljavani u vojne svrhe. Tijekom čitavog 17. stoljeća u Koprivnici je bio smješteno stotinu husara koji su imali isto toliko konja.

U jednom dokumentu iz 1794. godine vidi se da se očekivao slabi urod zbog suše, te se od Gradskog magistrata tražilo da, s obzirom na prehranu stoke, pošalje izvještaj o stanju usjeva i pašnjaka na području grada Koprivnice, te mišljenje kakva će biti žetva.

Iz godine 1839. postoje podaci o branju i krađi žira. Sačuvani su iskazi vlasnika stoke o paši u gradskim šumama iz 1847. godine koji prikazuju tadašnji rašireni način prehrane stoke. No već u drugoj polovici 19. stoljeća sačuvani su podaci kojima je zabranjeno žiriti svinje u gradskim šumama, kao primjerice 1865. godine. U brojnim se dokumentima od 1816. do 1871. godine spominje žirenje svinja, branje žira te licitacije žira – npr. u šumi Drakšin.

Općenito se može reći da su uzgoj i njega stoke bili neadekavatni i slabi. Bilo je i problema sa stočnim zarazama, pa je Hrvatsko kraljevsko vijeće 1770. godine javilo da je naređeno vojnim vlastima da istraže kako je s vojnog teritorija stočna zaraza prešla na gradski teritorij. Kako su se gradske vlasti brinule za zdravlje stoke vidi se iz spisa za 1794. godinu, a još iz 1796. godine imamo prijedlog za unapređenje stočarstva u Koprivnici.

Na drugoj strani, s obzirom na sveopću uporabu konja u obradi njiva i u prometa, konjogojstvo je ostvarivalo svoj puni procvat. Kako bi poboljšalo koprivničko konjogojstvo Ugarsko namjesničko vijeće je pozvalo Gradski magistrat da 1781. godine pošalje tabelu o uzgoju plemenitih vrsta konja, a već iduće godine je odobrilo kupnju 2 pastuha za podizanje plemenite vrste konja. Najveći promet konjima odvijao se na sajmu stoke u Koprivnici.

Ovčarstvo nije imalo veće gospodarsko značenje, a ovca se držala gotovo isključivo zbog vune. U 18. stoljeću, oko 1774. godine u Koprivnici je postojao pokušaj propagiranja uzgoja novih pasmina ovaca, što je odbačeno zbog toga što je zemljište bilo podvodno i neprikladno za ispašu ovaca. Uz to je i metiljavost bila velika zapreka držanju ovaca. Značajno mjesto u životnoj svakodnevici, a što je imalo i određenu ekonomsku važnost, imao je sezonski ribolov. Zanimljiva je odredba o tarifama na trgovinu ribama i kornjačama u gradu iz 1840. godine, što pokazuje ne samo da se ribarilo nego i da se trgovalo ribama. Ribolov još uvijek nije bio reguliran na području grada, a konačno se regulira  prema županijskim uputama tek 1857. godine.

Pčelarstvo se u Koprivnici spominje u prvoj polovici 17. stoljeća. Iako je šećer postupno počeo dolaziti na stolove običnih ljudi u zapadnom dijelu Europe med će u siromašnijim krajevima biti glavno sladilo još u 18. stoljeću. Šume su uz pčelarstvo bile značajne i za lov na divljač (npr. klopkom na lisice itd.).

čitam...
Loading...