KOLUMNA Dražen Sačer // Čime se bavi fizijatar?

22:00h
0
KOLUMNA Dražen Sačer
KOLUMNA Dražen Sačer

ČIME SE BAVI FIZIJATAR?

Fizijatar je specijalist fizikalne i rehabilitacijske medicine koji se bavi dijagnostikom i liječenjem bolesti sustava za kretanje i posljedicama oštećenja nastalih zbog bolesti ili ozljeda. On određuje pacijentu fizikalnu terapiju, a kod propisivanja terapije odlučuje o vrsti, trajanju i broju fizikalnih procedura, koliko će dugo trajati fizikalna terapija, koliko često, te procijeniti da li postoji potreba poštede od rada za trajanja terapije. Fizijatri rade u rehabilitacijskim centrima, toplicama, bolnicama, domovima zdravlja, poliklinikama te specijalističkim ordinacijama. Često su usmjereni na jedno uže područje: pedijatrija, traumatologija, gerijatrija, neurologija, sportska medicina ili su pak više posvećeni nekoj od dijagnostičkih pretraga: elektroneuromiografija, ultrazvuk i sl.

U skladu s indikacijama fizijatar liječi sve dobne skupine i široki raspon bolesnih stanja i ozljeda: prije svega bolesti i posljedice ozljeda mišićno-koštano-zglobnog sustava, potom posljedice neuroloških, kardiovaskularnih, plućnih i drugih bolesti. Fizijatar vrlo usko surađuje sa specijalistima srodnih struka: ortopedima, kirurzima, neurolozima, a taj multidisciplinarni pristup doprinosi većoj uspješnosti liječenja. Posebnu pozornost fizijatar posvećuje ponovnoj uspostavi izgubljenih funkcija i sposobnosti (rehabilitacija) ili osposobljavanju ako te funkcije nikako nisu postojale (habilitacija).

Fizikalna medicina je grana medicine koja u prevenciji, dijagnostici, liječenju i rehabilitaciji brojnih bolesti i bolnih stanja koristi različite oblike fizikalne energije (mehanička, elektromagnetska, toplinska, električna,…). Njeni počeci zadiru duboko u prošlost, tako da primjerice masaža, kao jedan od oblika fizikalne terapije datira nekoliko tisuća godina prije Krista. Važnost vježbanja za zdravlje isticali su Hipokrat u 4. stoljeću prije Krista i Galen u 2. stoljeću, a znanstvene osnove kineziterapije (“vježbanja”) , postavljene su tek u 19. st. (P. H. Ling).

Jedna od osnovnih zadaća fizikalne terapije je poboljšanje oštećene funkcije koštano-zglobno-mišićnog sustava. Brojni su postupci fizikalne terapije: elektroprocedure (galvanizacija, interferentne i dijadinamske struje, TENS, elektrostimulacija, FES, …), kratkovalna dijatermija, ultrazvuk, solux, elektromagnetna terapija, laser, krioterapija, solux, hidroterapija, masaža i mnogi drugi.

Razvoj bolesti i invalidnosti ponekad ima ubrzani tijek, a rezultati liječenja i rehabilitacije postižu se sporo i nerijetko nepotpuno. Uvijek treba težiti potpunom oporavku, iako i skromniji rezultati liječenja u većini slučajeva imaju dobar učinak na bolesnikovu psihu, a time i na kvalitetu njegova života.

Rehabilitacija je kompleksan postupak ponovnog osposobljavanja za aktivnosti svakodnevnog i profesionalnog života te uspostavu emocionalne i socijalne stabilnosti osoba, koje su tu sposobnost izgubile zbog bolesti ili ozljede.

Medicinska rehabilitacija obuhvaća klasično liječenje, njegu bolesnika, operativne zahvate, fizikalnu terapiju, terapiju radom te primjenu ortopedskih i drugih pomagala. Ona započinje neposredno nakon ozljede ili bolesti, a traje toliko dugo koliko to traže izgubljene sposobnosti bolesnika. Osnovni preduvjet za uspješnu rehabilitaciju je timski rad., a rehabilitacijski tim čini skupina zdravstvenih profesionalaca različitih struka koje povezuje zajednički cilj – uspješan oporavak pacijenta.

U procesu rehabilitacije bolesnik i rehabilitacijski tim zajednički postavljaju realan terapijski plan i cilj koji nastoje realizirati. Voditelj tima je obično fizijatar, a članovi su uz bolesnika: fizioterapeut, radni terapeut, ortopedski tehničar-protetičar, medicinska sestra, psiholog, logoped i socijalni radnik.

Uloga fizioterapeuta, najbližeg suradnika fizijatra izuzetno je važna. Njegova stručnost i poznavanje postupaka fizikalne terapije i rehabilitacije imaju odlučujuću ulogu u krajnjem ishodu liječenja. Odnos terapeuta prema bolesniku vrlo je značajan, jer utječe na stjecanje njegova povjerenja, a time i njegovo aktivno sudjelovanje u procesu rehabilitacije.

Fizijatar i fizioterapeut ne promatraju pacijenta kao kratkotrajni problem koji treba riješiti, već uzimaju u obzir cjelovitost čovjeka, sa željom da ponovno uspostave njegovo tjelesno, psihičko, socijalno i radno zdravlje. Također veliki značaj posvećuju prevenciji, educirajući pacijenta da zna kako spriječiti oštećenje zdravlja u budućnosti.

 

Piše: dr. Dražen Sačer, fizijatar
Tel. 048 625 033
E-mail : drazen.sacer1@kc.t-com.hr

 

čitam...
Loading...