KOLUMNA Dražen Sačer // Kako sačuvati svoja koljena

07:45h
0
KOLUMNA Dražen Sačer
KOLUMNA Dražen Sačer

KAKO SAČUVATI SVOJA KOLJENA

 Koljeno je najsloženiji zglob čovjeka i u njegovom sastavu brojne su anatomske strukture: bedrena, goljenična i iver (patella), meniskusi, prednji i stražnji križni ligament, postranični ligamenti, zglobna čahura i hrskavica.

Kao nosivi zglob, koljeno je izloženo velikim opterećenjima na jedinicu površine zglobne plohe i time predisponira oštećenju hrskavice. Razlozi za prekomjerno trošenje hrskavice su višestruki: prije svega velika opterećenja, potom prekomjerna tjelesna težina, urođene deformacije zgloba (O ili X noge), trajno profesionalno opterećenje, mikroozljede hrskavice i dijelom nasljeđe.

Posljedica trošenja i razaranja zglobne hrskavice je razvoj osteoartritisa (artroze).

Kako se hondrociti (hrskavične stanice) teško mogu obnoviti, nastavlja se njihov proces propadanja, koji u kasnijoj fazi zahvaća i koštano tkivo. Posljedica su sve jači bolovi, otok i ograničena pokretljivost koljenog zgloba, nemogućnost čučanja i klečanja te otežan hod – posebice stepenicama.

KRETANJE je osnovni postulat održavanja zdravog i čuvanja oboljelog koljenog zgloba. Kretanje omogućuje bolju prokrvljenost zgloba, čime se hrskavica pojačano opskrbljuje hranjivim tvarima iz sinovijalne (zglobne) tekućine. Kretanje podrazumijeva stalne promjene iz stanja opterećenosti zgloba u stanje rasterećenosti, i obratno. Dakle više kretanja, uz manje opterećivanje zgloba i svakako izbjegavanje dugotrajnog sjedenja i stajanja.

Kao optimalne tjelesne aktivnosti navodimo hodanje, plivanje i vožnju bicikla.

Što se hodanja tiče, ne zaboravite da je od velike važnosti prikladna oprema, primarno obuća za pješačenje, te eventualno teleskopski štapovi, jer se mogu prilagoditi osobnoj visini.

Pri hodu uzbrdo štapove bi trebalo skratiti, a pri hodu nizbrdo produžiti. Oslanjanjem na štap noga se može rasteretiti do 30%. Važno je znati da se koljeni zglobovi manje opterećuju hodanjem uzbrdo nego nizbrdo.

Hodati treba onoliko vremena koliko to bol i ostale tegobe dozvoljavaju, poštujući postupnost povećanau trajanja hoda. Aquajogging (hod i trčanje u vodi – bazenu) vrlo je djelotvoran za koljena. Svakako se preporuča i plivanje, uz savjet da se to čini sa ispruženim nogama. Vodeni medij opušta mišiće i potiče bolju prokrvljenost zglobova. Od rekreativnih aktivnosti preporuča se vožnja bicikla, uz pozornost na ispravan položaj sjedala i volana.

TJELESNA TEŽINA ima izuzetan značaj za oštećenje koljenog zgloba. Važno je smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu, jer zglobovi moraju nositi svaki kilogram viška, a on dodatno i višestruko povećava preopterećnost hrskavice i ubrzava njeno trošenje. Ne opterećujte se previše trendovima u ponudi „super efikasnih” redukcijskih dijeta i njihovoj popularnosti, već naprosto unosite manje, a trošite više kalorija.

MEDICINSKA GIMNASTIKA ima ključno mjesto u prevenciji oštećenja hrskavice zgloba koljena. Cilj vježbi je osnažiti nadkoljenu muskulaturu i to četveroglavi bedreni mišić (m. quadriceps femoris). Dovoljno snažan četveroglavi mišić, čuvar je i stabilizator koljena i najvažniji čimbenik prevencije daljeg oštećenja hrkavice. Treba istezati mišiće stražnje lože i listova, rasteretiti i poboljšati pokretljivost koljenog zgloba te poboljšati koordinaciju vježbama na nestabilnoj podlozi.

ODMOR, posebice u poslijepodnevnim satima smanjuje opterećenje i uspostavlja normalne odnose u zglobu. S druge strane, treba znati da nije uputno stalno mirovati, jer dugo sjedenje na jednom mjestu smanjuje prehranu hrskavice. Nakon dužeg sjedenja ili sportske aktivnosti obvezno treba istegniti mišiće.

RADNO MJESTO trebalo bi biti prilagođeno svakom pojedincu, i po mogućnosti eliminirati sve čimbenike rizika za nastanak oštećenja hrskavice koljenog zgloba. Promijenjene odnose opterećenja u zglobu treba ublažiti, smanjiti ili ukloniti. Želimo li sačuvati svoja koljena treba se pridržavati svega navedenog i kad god je to moguće izbjegavati duže čučanje i klečanje. Kad je došlo do oštećenja hrskavice preporuča se reducirati hod stepenicama, strminama i po neravnom, izbjegavati nošenje teških tereta i duže sjedenje budući da smanjuje prehranu hrskavice. Uz navedeno nužno je i redovito vježbanje.

 

 

 

Piše: dr. Dražen Sačer, fizijatar
Tel. 048 625 033
E-mail : drazen.sacer1@kc.t-com.hr

 

čitam...
Loading...