KOLUMNA Dražen Sačer // Pokretom do zdravlja – 2. dio

05:53h
0
drazen-sacer
KOLUMNA Dražen Sačer

DOBROBITI VJEŽBANJA

“Omnia causa fiunt” (Sve ima svoj razlog)

IlustracijaKao što smo najavili u prethodnom napisu, podsjetit ćemo na dobrobiti vježbanja i ponuditi odgovore na pitanja kako, kada i zašto vježbati? Poznato je da vježbanje usporava proces starenja, umanjuje stres i poboljšava čovjekovo tjelesno i duševno zdravlje. Za vrijeme vježbanja iz tijela se znojenjem odstranjuju toksini preko kože i izdisanjem kroz pluća, a povećava se opskrba stanica kisikom. Znanstvenici tvrde da redovita tjelovježba može produžiti život za tri godine i više te znatno usporava pojavu srčano-žilnih bolesti. Da se to realizira dovoljno je primjerice, tek svakodnevno tridesetak minuta brzo hodati. Ipak, što se brzog hodanja tiče, ljeti za ovih ekstremnih vrućina svakako izbjegavajte taj vid tjelovježbe ili to činite u ranim jutarnjim, odnosno večernjim satima. Dakle, već umjerena i redovita tjelesna aktivnost jamstvo je zdravijeg i dužeg života i može poboljšati opće zdravstveno stanje i kvalitetu življenja. Redovita tjelovježba povećava razinu energije do 20% dok umor može smanjiti za nevjerojatnih 60 %.

Jedna kanadska studija iz 2007. godine utvrdila je da kod starijih osoba koje vježbaju stvaranje tzv. staničnih energetskih centrala nakon tjelovježbe dolazi na razinu sličnu onoj u znatno mlađih ljudi. Nikad nije kasno započeti s vježbanjem, pogotovo kad se zna da što ste stariji, to je veća korist od vježbanja. Ipak, u starijoj dobi treba izbjegavati intenzivnu tjelesnu aktivnost, a osobito nagla povećanja opterećenja jer su izrazito rizična. Za stariju dob idealne su vježbe relakacije, koordinacije, spretnosti i ravnoteže, a manje su preporučljive vježbe brzine i snage.

IlustracijaVježbati treba redovito i svakodnevno. U početku je dovoljno svaku vježbu ponoviti tri do četiri puta, a potom postupno povećavati broj ponavljanja. Kad god je to moguće tjelovježba bi trebala biti individualna uz prilagodbu intenziteta i trajanja dobi, spolu i općem zdravstvenom stanju onog koji vježba. Kao što smo već istakli u prethodnom napisu vježbe mogu biti aktivne, aktivno potpomognute i pasivne.

Pokret je nedvojbeno najbolji stimulans je za normalno funkcioniranje živčano-mišićnog i koštano-zglobnog sustava i kao takav je nenadomjestiv. Odgovor na pitanje kako vježbati, jednostavan je. Dovoljno je donijeti odluku da sebi posvetite 30 minuta vježbanja dnevno i time ćete mnogo učiniti za svoje zdravlje. Vježbajte po svom izboru : šetnja, trčanje, plivanje, vožnja bicikla, tjelovježba u stanu ili teretani ili kao što smo već u ranijim napisima naglasili, izaberite bilo koji drugi vid rekreativnih aktivnosti. Stoga ne odgađajte već počnite odmah. Za početak odredite obvezu vježbanja 10-ak minuta dnevno pa postupno produžujte do 30 minuta.

Ne zaboravite da je na početku vježbanja neophodno postupno se zagrijati, a na kraju vježbanja ohladiti. Zagrijavanje nije istezanje, već početno lagano vježbanje kojim se povećava dotok krvi u mišiće.Tijekom vježbanja angažirani su koštano-zglobno-mišićni, živčani, srčano-žilni i dišni sustav.

Kada vježbati? Optimalno vrijeme za tjelovježbu je izjutra između šest i deset sati i to bi trebalo biti pravilo u ove ekstremno vruće ljetne dane. Vježba će poboljšati metabolizam, pojačati apetit i potaknuti probavu. Imati ćete više energije te biti puno zdraviji i opušteniji. Izaberite termin vježbanja koji vam najviše odgovara i koji se najbolje uklapa u vaše dnevne obveze. Svakako nastojte da to bude svaki dan u isto vrijeme. Nikada ne vježbajte odmah nakon obilna obroka, a to se odnosi i na kupanje, odnosno plivanje. Ako vam vježbanje remeti san, onda to ne činite dva do tri sata prije spavanja.

IlustracijaČesto čak niti liječnici ne ukazuiju u dovoljnoj mjeri na veliku važnost i potrebu redovite tjelovježbe, a još češće pacijenti pronalaze najrazličitije razloge da ne vježbaju. Treba opet podsjetiti da radne i rekreativne aktivnosti, ma kako korisne bile ne mogu nadomjestiti redovitu tjelovježbu. U ovo ljetno vrijeme, optimalne tjelesne aktivnosti su kupanje i plivanje.

I na kraju podsjećamo na neke od najvažnijih dobrobiti redovite tjelovježbe: povećanje mišićne snage, opsežnija pokretljivost zglobova, poboljšanje ravnoteže i koordinacije, smanjenje prekomjerne tjelsne težine, smanjen rizik pojave osteoporoze, bolje držanje tijela , smanjenje stresa i bolje raspoloženje.

Piše: dr. Dražen Sačer, fizijatar
E-mail: drazen.sacer1@kc.t-com.hr
Tel. 048 625 033

 

čitam...