KOLUMNA Dražen Sačer // Radiološka dijagnostika

22:00h
0
KOLUMNA Dražen Sačer
KOLUMNA Dražen Sačer

Rentgenska snimka koljena“Utere sed ne abutere” (Služi se, ali ne zloupotrebljavaj)

Medicinska radiologija je grana medicine koja se bavi primjenom različitih vrsta zračenja u dijagnostici velikog broja bolesti i ozljeda. Počeci radiologije vežu se uz ime njemačkog fizičara Wilhelma Conrada Roentgena. On je 1895. godine prvi opisao, do tada nepoznato zračenje i nazvao ga X-zrakama, a prvi rentgenski snimak koji je učinjen bio je rentgenogram šake njegove žene.

Ovo jedinstveno otkriće, postalo je nezamjenjiva dijagnostička metoda u medicini, i danas ostaje neprikosnoveno u početnoj dijagnostici bolesti i ozljeda koštano-zglobnog sustava. Izuzetno je korisno i u dijagnostici bolesti srca i pluća, bubrega i urinarnog trakta, probavnog sustava (jednjak, želudac, crijeva i žučni mjehur) te bolesti krvnih žila (angiografije).

Sva ionizirajuća zračenja imaju:
1. sposobnost širenja u pravcu i prodiranja kroz tijelo
2. nejednako slabljenje pri prolazu kroz tijelo
3. nevidljiva su i
4. izazivaju ionizaciju, a zbog tog učinka uzrokuju biološko djelovanje na žive stanice i tkiva, koje može biti štetno za izloženu osobu.

Rentgen aparatZračenje (radijacija) je nastanak i prijenos energije kroz prostor i tijelo. Zračenju je pacijent izložen prilikom rentgenskog snimanja u dozi, koja je ovisna o vrsti i trajanju same radiološke pretrage. Ne samo radiolog, već svaki bi liječnik trebao poznavati radiološke metode koje će tražiti od specijaliste radiologa, kao i indikacije za njihovu primjenu.

Pacijenti često postavljaju pitanje da li je rentgensko snimanje opasno? Sigurno je da svaka vrsta zračenja, ma kako bila mala, nosi određenu dozu opasnosti. Da bi se ta opasnost od rentgenskog zračenja svela na minimum postoje mjere zaštite koje se provode prilikom snimanja.

One se svode na:
1. zaštitu pacijenta
2. zaštitu radiologa i rentgen tehničara i
3. zaštitu okoline.

Postupci kojima se provodi ova zaštita su: korištenje visoko osjetljivih filmova kojima se doza zračenja smanjuje na minimum, zaštita gonada (jajnika i testisa mlađih pacijenata), redovita kontrola aparata, zaštitna odjeća za osoblje.

RENTGEN APARAT je dijagnostička medicinska naprava koja koristi rentgenske zrake za otkrivanje promjena na snimanim dijelovima ljudskog tijela. Digitalizacijom klasične radiologije, uz brojne prednosti omogućena je i bolja kontrastnost snimke te manja doza zračenja. Od samih početaka u radiologiji se koriste kontrastna sredstva koja daju pojačano zasjenjenje (pozitivna kontrastna sredstva: barijevi i jodni preparati) ili prozirnost tkiva (negativna kontrastna sredstva: zrak).

Današnja radiologija osim rentgenskog zračenja u dijagnostičke svrhe koristi i druge metode: scintigrafiju, ultrazvučni pregled, kompjuteriziranu tomografiju (CT) i magnetnu rezonancu. Potkraj 20. stoljeća naglo se razvija intervencijska radiologija u koju spadaju razne vrste angiografija (prikaz krvnih žila tijela, srca, glave,..) i punkcije (najčešće pod kontrolom ultrazvuka).

Zadatak rentgenske dijagnostike je da potvrdi ili isključi postojanje patoloških procesa na koje je liječnik posumnjao nakon kliničkog pregleda bolesnika. Sama tehnika je relativno jednostavna. Nakon prolaska kroz snimani dio tijela rentgenske zrake djeluju na film, a razvijanjem filma nastaje retgenska snimka. Potrebno je svaki dio tijela snimiti prema točno određenim pravilima, a tako dobivene rentgenske snimke zovu se standardne snimke.

Rentgenska snimka stopalaLiječnik pacijentu izdaje uputnicu – pisani nalog za pretragu, koja osim imena i prezimena bolesnika sadrži i kliničku dijagnozu. Iz nje specijalist radiolog iščitava medicinsku indikaciju za traženu pretragu. Radiolog može odbiti, traženu pretragu ako procijeni da se radi o nepotrebnom izlaganju zračenju. Stječe se dojam, da prečesto tražimo radiološke nalaze, a da oni objektivno nisu bili neophodni. Tome u prilog govori i podatak o predugim listama čekanja za ove pretrage. Stoga treba posebno naglasiti de je nužno IZBJEGAVATI SVAKO NEPOTREBNO IZLAGANJE ZRAČENJU.

Poseban oprez potreban je kod trudnica, male djece, mladih osoba i kod onih ljudi koji su profesionalno izloženi zračenju. Nužno je vrlo kritično i oprezno određivati indikacije za radiološke pretrage pri kojima se gonade (jajnici i testisi) izlažu velikim dozama zračenja kao što su snimke zdjelice, kukova, probavnih i urogenitalnih organa.

Zaključno, rentgenski je pregled poželjan i medicinski opravdan, samo onda kad se njime može potvrditi ili isključiti neku bolest ili ozljedu, čija se dijagnoza ne može sigurno utvrditi drugim načinima. Ovom dijagnostičkom metodom utvrđuje se postojanje bolesti, prikazuje njena lokalizacija i rasprostranjenost procesa. Glede koštano-zglobnog sustava ovom dijagnostičkom metodom moguće je utvrditi: prijelome kosti, tumore, degenerativne bolesti zglobova, upalni reumatizam, koštane ciste, prirođene anomalije, osteomijelitis (upala kostiju), periostitis (upala pokosnice), odrediti koštanu starost djeteta, i t.d.

 

 

 

Piše : dr. Dražen Sačer, fizijatar
TEL : 048 625 033
E-mail : drazen.sacer1@kc.t-com.hr

čitam...
Loading...