10.2 C
Koprivnica
Petak, 19. travnja 2024.
No menu items!
- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -

Koprivničancu Tomislavu Habdiji nagrada ‘Ferdo Šišić’ za najbolji diplomski rad u 2014. godini
K

Ne propustite

Habdija je završio studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomski rad koji je oduševio ocjenjivački žiri nazvao je ‘Poplave i glad u drugoj polovici 18. i početkom 19. stoljeća u Civilnoj Hrvatskoj i Vojnoj krajini’. Mentor mu je bio poznati koprivnički povjesničar dr. sc. Hrvoje Petrić.

Koprivničanac Tomislav Habdija dobitnik je nagrade “Ferdo Šišić” za najbolji diplomski rad 2014. godine. Radi se o diplomskom radu “Poplave i glad u drugoj polovici 18. i početkom 19. stoljeća u Civilnoj Hrvatskoj i Vojnoj krajini”. Kao i ostalim povjesničarima, dobitnicima u drugim kategorijama, diploma o nagradi uručena mu je u petak, na Dan povijesti, na svečanosti u sklopu Kliofesta u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Tomislav Habdija nagradu primio u sklopu Kliofesta // Privatna arhiva

Tko je Tomislav Habdija?

Rođen sam u Koprivnici gdje sam završio osnovnoškolsko (OŠ Đuro Ester) i srednjoškolsko obrazovanje (Gimnazija Fran Galović). Nekako sam oduvijek bio više sklon društvenom i humanističkom području, a kroz školovanje me interes za te sfere usmjerio i u profesionalnom smislu. Kako razumijevanje sadašnjosti nije moguće bez proučavanja prošlosti, studij povijesti nametnuo se kao prirodan odabir pa sam ga upisao i završio na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Koji je zaključak Vašeg diplomskog rada?

U osnovi riječ je o radu koji se bavi istraživanjem društva izloženog izvanrednim situacijama te njihovim uzrocima i posljedicama. Pojave masovne gladi bile su u predindustrijskom društvu relativno uobičajene – svakih 20 do 30 godina. U periodu i na prostoru koji je obuhvaćen u radu izbile su dvije takve velike ‘epidemije’ gladi. Korištena je i domaća i strana literatura, te različiti izvori – samostanske kronike, matične knjige, memoari, upravni spisi… Jedan od ciljeva rada bilo je ispitati u kojoj mjeri na pojave masovne oskudice i gladi utječu okolišni čimbenici – poplave, vremenski uvjeti – a koliko društveni – ratovi, bune – te usporediti u kojoj je mjeri glad pogađala naselja urbanog i ruralnog karaktera, te vojnog i civilnog, i to na prostoru od dravsko-savskog međurječja. Doduše, ove opreke grad-selo i vojno-civilno mogle su se istražiti i samo na prostoru Koprivnice jer u periodu o kojem je riječ koprivnička župa obuhvaća i gradsko naselje i predgrađa koja su ruralnog karaktera – Banovec, Brežanec, Dubovec, Miklinovec – i vojna sela – Bakovčice, Reka, Jagnjedovec. Budući da se cijeli rad nekako bavi proučavanjem međudjelovanja čovjeka i okoliša, bio je nužan ekohistorijski pristup. Vodeći čovjek te grane povijesne znanosti u Hrvatskoj je dr. sc. Hrvoje Petrić, koji je bio moj mentor i svesrdna pomoć pri izradi rada. S obzirom na poplave koje su prošle godine pogodile Hrvatsku, rad je na žalost bio i dosta aktualan.

Što za vas znači nagrada “Ferdo Šišić”?

Svakako jedno lijepo priznanje za uložen trud, ali i poticaj za daljnja istraživanja. To je ujedno i priznanje mojoj obitelji koja je financirala taj rad.

Gdje trenutačno radite?

Trenutno odrađujem staž u jednoj zagrebačkoj školi gdje stječem nova iskustva. Mislim da je rad s djecom posebno važan jer oni su ti kojima treba usaditi ljubav, poštovanje, ali i kritičnost prema prošlosti. Zgodno je kako u školi djecu poučavate, ali možete dosta i naučiti od njih.

Imaju li povjesničari zasluženi status u društvu, u Koprivnici?

Mislim da proučavanje povijesti nekako oplemenjuje čovjeka i pruža mu bolje razumijevanje sadašnjosti. Na žalost, trenutačno socio-ekonomsko stanje je takvo da ljudi moraju previše vremena ulagati u puko preživljavanje pa im ostaje premalo i vremena i volje za druge stvari. U takvoj situaciji teško je naći širi interes za stvari koje ne ulaze u sferu ‘osnovnog’, a to se onda odražava i na humanističko područje. Mi povjesničari u Hrvatskoj imamo još dosta toga za istražiti, neke stvari koje su već odavno napravljene u Europi kod nas su još na čekanju, ali mislim da i tu ima pomaka u dobrom smjeru. Sama Koprivnica je nekako dobar primjer. Imamo kvalitetne institucije – muzej, knjižnicu, aktivno Povijesno društvo, povijesne časopise, i – ono što je najvažnije – dobre povjesničare.

 

Facebook komentari / dostupni ukoliko ste prijavljeni na svoj FB profil (Komentiranjem prihvaćate naše uvjete korištenja).

Ne propustite

- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -

Najnovije

Naše bogatstvo

[FOTO] IZVRSNA VIJEST Peteranski bijeli vez „file“ zaštićen kao trajno kulturno nematerijalno dobro

Sjajna vijest dolazi iz Općine Peteranec. Naime, peteranski bijeli vez "file" zaštićen je kao trajno kulturno nematerijalno dobro. Peteranski bijeli...
- Oglasni prostor -
Vnuk Produkt - PVC stolarija Prelog - Salamander

Vezane vijesti

×