PLAN RAZVOJA

Križevci kakve Mario Rajn želi u 2030. godini: Energetski neovisan grad novih generacija odgajanih u duhu života u skladu s prirodom

radne skupine podijelili su na: turizam, poljoprivredu, poduzetništvo i obrtništvo, zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, obrazovanje i tržište rada, zdravstvo, socijalnu skrb i demografiju, kulturu, zabavu i sport te infrastrukturu.

15:14h
0
Foto: Ivan Balija
Mario Rajn pun je planova i ideja za svoje Križevce // Foto: Ivan Balija

Gradsko vijeće Grada Križevaca sutra će, u 18 sati, telekonferencijskim putem održati 5. sjednicu. Stoga su danas, dan prije sjednice, održali konferenciju za medije. Gradonačelnik Mario Rajn uvodno se dotaknuo poduzetničke zone Gornji Čret u kojoj bi, pisali smo, trebao biti izgrađen Distribucijski centar za meso.

– Županija je dobila 340 tisuća kuna od Ministarstva poljoprivrede za izradu studije izvedivosti i inicijalnih dokumenata da bi proces krenuo. Prenosimo im pravo građenja, što je nastavak na naše inicijative sada proširene idejom klaonicom. Udruge uzgajivača dale su nam brojke kojima smo išli prema Ministarstvu – izjavio je Rajn.

Govoreći o donošenju Strategije zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2021. do 2025. godine, Rajn je kazao kako su Križevci drugi grad u Hrvatskoj koji će imati takav dokument. Na njemu su radili s Udrugom HERA i Centrom za socijalnu skrb.

– Nažalost, bilježimo trendove nasilja u obitelji koje u nekim okolnostima možemo povezivati s pandemijom. Cilj je prevencija nasilja, potpora i zaštita žrtvi, senzibilizacija javnosti i suradnja svih sustava odgovornih za suzbijanje nasilja. Bit će i izobrazbe stručnjaka – najavio je.

Ususret 5. sjednici Gradskoga vijeća održali su konferenciju za medije // Foto: Sonja Badalić
Rajn: “Križevci 2030. godine su neovisan grad novih generacija”

Na dnevnome redu nalazi se 26 točaka, od kojih gradsko vodstvo naglasak stavlja na donošenje Plana razvoja Križevaca za razdoblje od 2021. do 2030. godine.

– Riječ je o krovnom strateškom dokumentu grada Križevaca. Izradile su ga gradske službe, hvala im. Imali smo više od stotinu zainteresiranih građana koji su se uključili u njegovu izradu. Dobar dio rada radnih skupina proveden je online. Bitno je istaknuti da tijekom dvije godine nije bilo praznoga hoda. Radilo se studiozno, čvrsto stojim iza njega – tvrdi gradonačelnik.

Prioritet do 2030. godine, dodao je, bit će svaki sugrađanin.

– Plan razvoja usmjeren je prema ljudima. Želimo građane staviti kao ravnopravne, partnere, dionike procesa iz dana u dan, a ne jednom u četiri godine kada biraju ljude koji će ih voditi i prezentirati – rekao je.

– Križevci 2030. godine su neovisan grad novih generacija odgajanih u duhu života u skladu s prirodom, brige za okoliš i održivog gospodarenja prirodnim resursima, obrazovanih na svojim znanjima i vještinama stvaraju nove vrijednosti lokalnog gospodarstva, čuvaju i poštuju bogatu križevačku kulturno-povijesnu baštinu i vode brigu o ranjivim skupinama društva. To je vizija Križevaca kakvu želimo graditi u narednom desetljeću – zaključio je Rajn svoj dio konferencije.

Marija Podolski // Foto: Sonja Badalić
Uslijed izrade plana izbila je pandemija

Viša savjetnica za proračun i financije te voditeljica izrade plana bila je Marija Podolski.

– Ovaj dokument izradili smo koristeći vlastite kapacitete kako bismo dobili maksimalno konkretnu strategiju. Nastojali smo uključiti širok krug sudionika – kazala je, na početku, M. Podolski.

– Smjer u kojem planiramo razvoj Križevaca takav je da je potrebno određeno vrijeme da bi se napravili značajniji pomaci – pojasnila je.

Podsjetila je kako su pripreme za izradu počele u studenome 2019. godine. Mjesec dana kasnije, Gradsko vijeće potvrdilo je postupak pokretanja izrade.

Dio sastanaka s članovima osam radnih skupina omela je pandemija koronavirusa kojoj su se morali prilagoditi. Inače, radne skupine podijelili su na: turizam, poljoprivredu, poduzetništvo i obrtništvo, zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, obrazovanje i tržište rada, zdravstvo, socijalnu skrb i demografiju, kulturu, zabavu i sport te infrastrukturu.

– Većina mjera ocijenjena je pozitivno u smislu njihova idejnog koncepta, osim možda poljoprivrede. Najveći pomaci ostvareni su u području obrazovanja, djelomično u području socijalne skrbi, sporta i turizma – kazala je.

Foto: Matija Gudlin
Ilustracija // Foto: Matija Gudlin
Plan je podijeljen na pet strateških ciljeva, predstavila ih je

U fazi analize stanja skupljali su statističke podatke te održavali sastanke s članovima radnih skupina, razgovarajući o problemima i nedovoljno iskorištenim potencijalima. U tim se uvjetima radila i Nacionalna razvojna strategija, dodala je.

Stručnim rječnikom objasnila je kako su identificirali trendove u Europi i bližem okruženju.

– Česta zamjerka ovakvom krovnom dokumentu jest da se u nastojanju obuhvaćanja svih područja ne može iščitati razvojni smjer. Željeli smo to izbjeći, mislim da se vidi razvojni smjer, a to su: ulaganje u energetiku te u mlade i njihovo obrazovanje, uz premisu brige za ranjive skupine. Ne znači da se neće ulagati u ostala područja, već su ovo prioritetna područja koja bi trebala dovesti do bržeg razvoja – pojasnila.

Prošla je kroz pet strateških ciljeva za naredno razdoblje. Prvi cilj je postizanje energetske neovisnosti i održivo gospodarenje prirodnim resursima u smislu prestanka korištenja fosilnih goriva i orijentacije obnovljivim izvorima energije. Ovdje su definirali želju za povećanjem udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji energije uspostavljanjem sustava za korištenje solarne energije, ispitivanjem geotermalnog potencijala na gradskom području i stavljanjem u funkciju geotermalne bušotine i potencijalnim korištenjem biomase, a da ne ugrožavaju poljoprivredu. Tu su i ušteda energije, povećanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija CO2, prvenstveno kroz korištenje boljih tehnologija i sustava. Spomenula je i zaštitu okoliša i prirodnih resursa te unapređenje sustava za gospodarenje otpadom.

Drugi cilj bavi se povećanjem konkurentnosti ljudskih resursa, što uključuje ulaganja u obrazovanje i znanost. Planiraju unaprijediti predškolski odgoj i osnovnoškolsko obrazovanje s naglaskom na bolju infrastrukturu, kao i kadar. Glede srednje škole, istaknuta je potpora strukovnom obrazovanju, poduzetništvu kao izvannastavnoj aktivnosti i povećanju visokoobrazovanih građana. Žele raditi i na sinergiji obrazovanja, znanosti i gospodarstva.

Treći cilj govori o razvoju lokalnog gospodarstva na principima održivosti i stvaranju novih vrijednosti. Bavi se, govorila je, unapređenjem poduzetničke klime. U kontekstu poljoprivrede, cilj je bolje upravljanje zemljištima koja su na gradskome području usitnjena, objasnila je, najavivši okrupnjavanje. Usto, žele pomladiti poljoprivredna gospodarstva i tako zadržati mlade u tome sektoru te podupirati razne programe. Govoreći o poduzetništvu i obrtništvu, složili su se kako je potrebno ulagati u razvoj poduzetničkih zona tako da bi Gornji Čret stavili u potpunu funkciju, a nakon toga oformili i novu zonu za veće proizvodne pogone. Malom i srednjem poduzetništvu, vele, žele i dalje pomagati.

Fokus Plana razvoja Križevaca jest na mladima // Foto: Grad Križevci

U turizmu je glavni fokus na rješavanju problema nedostatka smještanih kapaciteta koji ih muči više od deset godina. Na neki način, on koči razvoj svih ostalih programa, mišljenja su. Na tome tragu, žele raditi na brendiranju grada.

Četvrti cilj jest podizanje kvalitete i standarda javne infrastrukture i usluga, prije svega digitalizacija usluga koje pružaju gradske ustanove i poduzeća. O sektoru i komunalnoj infrastrukturi rekla je da je u plan ugrađen projekt intermodalnog terminala, o kojemu smo pisali. Aglomeracijom će se, sigurna je, riješiti brojni problemi vodoopskrbe i odvodnje, iako ne obuhvaća sva područja pa do 2030. žele svim građanima osigurati pitku vodu i ekološki način zbrinjavanja otpadnih voda. Postojeća stambena naselja koja nisu planski građena žele urediti. Naglasak će biti na zelenim površinama poput igrališta.

Peti strateški cilj jest razvoj lokalne zajednice na načelima društvene kohezije. Želja im je smanjiti nejednakost, brinuti o svim skupinama, pojačati društveni aktivizam i broj građana u društvenom, kulturnom i sportskom životu. Ulagati, pak, žele u baštinu, kao i unaprijediti programe u kulturi. U posljednje dvije-tri godine ulagali su u sportsku infrastrukturu, no misle da je ona i dalje problematična, otkrila je M. Podolski. U zdravstvu, koje nosi Županija, voljeli bi doprinijeti nedostatku liječnika opće medicine i specijalista kojih u Križevcima nema. Dobro su pokriveni, vjeruju, na području socijalne skrbi, ali će ulaganja usmjeriti na rješavanje stambenog pitanja osoba u socijalnoj potrebi. Na kraju, ulaganjem u sustav civilne zaštite žele podići spremnost u slučajevima nesreća kao što su pandemija, potres ili poplave.

O planu razvoja izjasnit će se vijećnice i vijećnici na sutrašnjem Gradskom vijeću – prihvatit će ga ili neće.