Za sve roditelje, posebno one Äija djeca kreÄu u vrtiÄ ili Å¡kolu – prezaÅ¡titniÄko roditeljstvo Å¡teti djeci. ToÄka.
Prvi dani vrtiÄa, prvi dani Å¡kole su pred nama. UzbuÄena su djeca, a joÅ¡ uzbuÄeniji roditelji.
Kako ih zaÅ¡titi? Kako im osigurati sretne trenutke, sretan ÅŸivot? Å to uopÄe jest naÅ¡a zadaÄa? NaÅ¡ ÅŸivot zbir je trenutaka koji se pretvaraju u sate, mjesece, godine i konaÄno, u ÅŸivotni vijek. U svakom segmentu vremena su trenutci, trenutci koji ostaju uprintani u naÅ¡im glavama. Ti trenutci – i ugodni i neugodni stvaraju ÅŸivu sliku koja ostaje s nama do kraja ÅŸivota. U ovo doba godine jedan od tih magiÄnih trenutaka je i prvi dan vrtiÄa/prvi dan Å¡kole. Djeca su uzbuÄena, a joÅ¡ uzbuÄeniji su njihovi roditelji. Kako Äe se moje dijete snaÄi? HoÄe li uÄiteljica imati razumijevanja? HoÄe li naÄi prijatelje? A Å¡to ako ga netko povrijedi? Å to ako ga netko gurne? Å to ako ga netko odbaci?
Da, to su pitanja koja se normalno javljaju u glavama veÄine roditelja. I ta pitanja su dobra pitanja, odraz zdravog razmiÅ¡ljanja. Ipak neki roditelji imaju veliku potrebu unaprijed smisliti plan i zaÅ¡titi svoje dijete. To su roditelji koji su i do ovog trenutka pokuÅ¡avali na sve naÄine sprijeÄiti patnju svoga djeteta. Sigurno ste Äuli za takozvane âhelikopter roditeljeâ. To su roditelji koji oboÅŸavaju svoju djecu, koji bi uÄinili sve da budu sretna i zadovoljna (Å¡to je prekrasno), no ovo piÅ¡em u nadi da Äe se neki i sami prepoznati i sprijeÄiti da svojom silnom ljubavi guÅ¡e razvoj svoga djeteta. Zapravo se radi o previÅ¡e zaÅ¡titniÄki nastrojenim roditeljima koje obiljeÅŸava pretjerano ukljuÄivanje, kontrola i rjeÅ¡avanje problema koji se pojavljuju u ÅŸivotu njihove djece. NaÅŸalost, od silne ljubavi zaboravljaju da je njihov zadatak osposobiti dijete za samostalan ÅŸivot.
VeÄina ljudi se slaÅŸe oko toga da takvo roditeljstvo nije u redu, ali ipak taj trend raste iz godine u godinu. Zamislite koliko smo daleko doÅ¡li kada neki roditelji traÅŸe da se s igraliÅ¡ta uklone ljuljaÄke jer su opasne za djecu. Å to je toliko loÅ¡e u oprezu? Pa, ako dijete moÅŸe nastradati normalno je da Äemo uÄiniti sve da bude sigurno pa makar to podrazumijevalo uklanjanje ljuljaÄke. âZar ne?â Uostalom, glavni posao roditelja i vrtiÄa/Å¡kole je da osiguraju sigurnost djeteta, ne? Hmmm…nisam baÅ¡ sigurna.
Svi ste Äuli za stres. Svi se i druÅŸite s njime na svakodnevnoj bazi. No, znate li da postoje dvije vrste stresa? Tako je, to su akutni i kroniÄni stres. KroniÄni stres je zbilja loÅ¡. To je neupitno. KroniÄni stres u djetinjstvu Äesto vodi anksioznosti u odrasloj dobi, depresiji i drugim poremeÄajima. Neupitno je da djecu moramo zaÅ¡titi od te vrste stresa. Ali, Å¡to je s ovim drugim? MoÅŸe li nam on zbilja postati prijatelj ili je tu samo da nam radi nered od ÅŸivota? E pa akutni stres je odgovor na zastraÅ¡ujuÄi, natjecateljski ili opasni podraÅŸaj koji u potpunosti prestaje u roku od nekoliko sekundi ili minuta. Mnogi oblici igre, posebno fiziÄka igra, ukljuÄuju neku razinu akutnog stresa. Sport, video igre i druga natjecanja snaÅŸni su pokretaÄi akutnog stresa. On je koristan, Äak i neophodan za djeÄji razvoj.
Znanstvenici su istraÅŸivali akutan stres kod Å¡takora (tko nije znao, ÅŸivÄane stanice Å¡takora veoma su sliÄne ljudskima) i otkrili da Å¡takori podvrgnuti manjem akutnom stresu imaju viÅ¡e ÅŸivÄanih stanica pa i bolje pamÄenje. S druge strane, Å¡takori koji su bili liÅ¡eni stresa i to tako da su im onemoguÄene normalne grublje igre, igre prevrtanja postali su pretjerano agresivni. Å takori koji su liÅ¡eni ârazigranogâ stresa kao odrasli se potpuno smrzavaju kada se suoÄavaju sa stresnim situacijama. Lagani stres pomaÅŸe Å¡takorima da nauÄe pravilne reakcije na strah kao odrasli.
Dakle, dokazano je da je akutni blagi stres koristan za razvoj mozga, socijalne vjeÅ¡tine pa Äak i inteligenciju. Takav stres dugoroÄno sniÅŸava razinu kroniÄnog stresa.
Roditelji koji ÅŸele zaÅ¡titi svoju djecu od svih oblika nevolja ne Äine svojoj djeci nikakvu uslugu.
Natjecanja, manje modrice, stvarni gubici i sukobi pokretaÄ su akutnog stresa. Npr. pad djeteta s ljuljaÄke dijete uÄi niz lekcija koje ne moÅŸe nauÄiti na drugi naÄin.
Nemojte ih onesposobiti za ÅŸivot. Nemojte.
Kad tad Äe razbiti koljeno, kad tad Äe se naÄi prijatelj koji Äe im âzabiti noÅŸ u leÄaâ, kad tad Äe naiÄi na nastavnika koji neÄe imati nimalo razumijevanja za njih. Puno je bolje da veÄ sada nauÄe kako reagirati u takvim situacijama, kako se izvuÄi bez trajnih posljedica. Sada, na puno manjim nesreÄama i lakÅ¡im nepravdama. Osigurajte ih sada za buduÄnost. Pustite ih da padnu. Samo tada Äe se nauÄi diÄi. Od svijeta ih zaÅ¡titi ne moÅŸete, moÅŸete ih samo osnaÅŸiti. E to je vaÅ¡ posao!
Zato, opustite se. VaÅ¡e dijete zapoÄinje svoju novu ÅŸivotnu avanturu. Zar to nije divno? Da, vaÅ¡e dijete Äe u toj avanturi blistati od sreÄe, ali i liti gorke suze, bit Äe ih strah, a ponekad i sram. DoÅŸivjet Äe lijepe trenutke, ali i one koje Äete poÅŸeljeti izbrisati iz njihova sjeÄanja. Ipak, proÄi ih moraju. To je ÅŸivot. A spasiti ih od ÅŸivota, baÅ¡ i nema nekog smisla.
PokuÅ¡ajte se orijentirati na one dobre trenutke koje ih oÄekuju na njihovom putu, istaknite ih, nemojte ih guÅ¡iti vlastitim strahom. Velik je to trenutak za njih. SluÅ¡ajte svoju djecu, dozvolite im da vam kaÅŸu kako se istinski osjeÄaju. Dovoljno je da ih Äujete, ne morate niÅ¡ta poduzeti u vezi toga. Jedino Å¡to moÅŸete uÄiniti jest utjecati na sebe same. Pripazite na svoje ponaÅ¡anje. Djeca su poput spuÅŸve, upijaju svu anksioznost svojih roditelja. A i neverbalne znakove Äitaju puno bolje od verbalnih- time ih i lakÅ¡e usvajaju. Tako da, moÅŸete reÄi djetetu da Äe sve biti u redu, ali vaÅ¡e zabrinuto lice govori neÅ¡to drugo. PokuÅ¡ajte zraÄiti sigurnoÅ¡Äu kada im govorite o onome Å¡to ih Äeka. Dopustite im da se osjeÄaju kako se osjeÄaju, da upijaju svaki dio tih trenutaka koji tvore njihov
ÅŸivot.
A kao najbitnije – slavite takve trenutke. UÄinite ih vaÅŸnima i lijepima. Svake godine prvi dan vrtiÄa/Å¡kole poslikajte dijete u smijeÅ¡noj pozi, isplanirajte neku veselu aktivnost za poslije nastave. Odite na sok, ruÄak, nazdravite novim poÄecima. Tada Äe vaÅ¡e dijete uÅŸivati u njima i doÄekivati ih s veseljem.
A na pitanje s poÄetka – hoÄe li ga netko povrijediti? Odgovor je i viÅ¡e nego jasan, hoÄe. Naravno. HoÄe li zbog toga zauvijek patiti? Pa, velika vjerojatnost da neÄe. Pobrinite se za to da ima resurse za borbu, za probijanje kroz raslinje jer vi ga za njega ne moÅŸete sjeÄi.
IzaÄite iz aviona, a ljuljaÄke ostavite tamo gdje jesu. Dobro koje Äine za razvoj naÅ¡e djece daleko je veÄe od povremenih modrica i ogrebotina.
Sretno i hrabro u novim ÅŸivotnim avanturama!