U sklopu Koprivničkog ljeta

Ljetna večer s Koprivničancem Josipom Fluksijem

09:23h
0
Izvor: Ogranak Matice hrvatske u Koprivnici

Josip Fluksi autor je nekih od najpoznatijih dijela u Koprivnici, poput vrata pivnice Kraluš i Buđenja u Gradskom parku.

U petak 15.7.u Gradskoj vijećnici, u organizaciji Ogranaka Matice hrvatske iz Koprivnice i Čakovca, održano je predstavljanje Hrvatskog kajkavskog kolendara za 2016. i predstavljanje opusa akad. kipara Josipa Fluksija.

Predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, prof. Ivan Pranjić, govorio je o bogatom radu međimurskih matičara od 1936.g. do današnjih dana.

S ponosom je predstavio u Frankfurtu međunarodno nagrađeno knjižno izdanje Ogranka Triptih Zriniana dr. Zvonimira Bartolića te prvu knjigu na kajkavskom jeziku Decretum – Ivana Pergošića i Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja – Vinka Žganca.

Akademik Dragutin Feletar govorio je o 450. obljetnici Sigetske bitke i njenom ovogodišnjem obilježavanju u Hrvatskoj i Međimurju sa završetkom međunarodne svečanosti u rujnu u Sigetu kojem će pribivati predsjednici Hrvatske, Mađarske i Turske.

O 150. godišnjici Zrinskog trga u Koprivnici te životopisu i iznimnom kiparskom i restauratorsko-konzervatorskom opusu koprivničkog i hrvatskog ak. kipara Josipa Fluksija, koji je primio Nagradu za životno djelo grada Koprivnice (2007.) i o kojem je u HK Kolendaru 2016. objavljen zaseban članak, uz bogatu elektronsku prezentaciju njegovih najznačajnijih podravskih, hrvatskih i europskih ostvarenja govorio je predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Koprivnici, prof. Dražen Ernečić.

Najpoznatija koprivnička i podravska djela Josipa Fluksija su Buđenje u Gradskom parku (1968.), vrata u Pivnicu Kraluš (1972.), podravski pevec na meteorološkom stupu u gradskom parku (1985.), grb grada Koprivnice, najstariji pečat grada Koprivnice i hrvatski grb u hrastu u Gradskoj vijećnici (1988-1990), baka Mariška (1985.), šustar Martin (1985.) te poprsja i plakete dr. Tomislava Bardeka (1985.), Mihovila Pavleka Miškine (2012.) i gimnazijskog prof. Ante Neimarevića (2007.)

čitam...
Loading...