Nakon tragedije

Mirjana Hanžeković, ravnateljica Zavoda za hitnu županije kaže da hitna služba kod nas funkcionira prema svim pokazateljima, a osvrnula se i na slučaj u Zaprešiću

Uvodeći timove na područje gradova i županija, ne možemo znati da se neće dogoditi baš ovakva situacija. To su neke izvanredne situacije koje kad-tad eskaliraju u određenoj županiji, gradu. No ponavljam, to ne znači da sustav loše funkcionira ili da imamo lošu mrežu hitne medicine na području cijele Hrvatske, ističe ona.

15:35h
0
Mirjana Hanžeković // Foto: Sanjin Bojić

Nakon slučaja koji je potresao cijelu Hrvatsku, gdje je 21-godišnji mladić iz Zaprešića umro, a ekipa hitne pomoći, koja je na lice mjesta stigla bez liječnika, nije mu uspjela pomoći, razgovarali smo Mirjanom Hanžeković, ravnateljicom Zavoda za hitnu medicinu Koprivničko-križevačke županije.

Potaknuti tragedijom u Zaprešiću, upitali smo ju kako funkcionira hitna služba u našoj županiji te može li se na ovom području dogoditi slična situacija.

MARKETING EPODRAVINA.HR

– Hitna medicinska služba na području županije prema svim pokazateljima svakodnevno funkcionira. Ono što je teško predvidjeti su ovakve situacije. Može se dogoditi da imamo i tri tima, primjerice na koprivničkom dijelu, a dogodi se da imamo četiri intervencije u isto vrijeme, no i takvu bi situaciju naše dispečerke riješile – objašnjava M. Hanžeković.

Foto: Matija Gudlin
Foto: Matija Gudlin

U Koprivnici i Križevcima postoje TIM1 i TIM2, odnosno tim s liječnikom, medicinskom sestrom, vozačem i tehničarom i TIM2 u kojem su medicinska sestra i tehničar, dok u Đurđevcu djeluje TIM1.

– Koliko je timova gdje potrebno, odlučuju stručnjaci koji temeljem određene analize rade mrežu hitne pomoći, koja se donosi sukladno potrebama pojedinih gradova ili područja. U svakom sustavu uvijek postoje neke manjkavosti. Za ono što se radi na razini države teško je sve predvidjeti za pojedinu ustanovu, odnosno jedinicu lokalne samouprave – kazuje ravnateljica.

Dodaje kako se odmah na početku, 2013. godine, ukazala potreba za timom 2 u Križevcima, što inače nije propisano u mreži hitne medicine.

Foto: Sanjin Bojić

– U tom dijelu je pomogla županija kako osnivač, koja, mogu reći, razumije potrebe zdravstvenih ustanova, pogotovo Zavoda za hitnu medicinu te izdvaja godišnje 1,4 milijuna kuna za Tim2, njihove plaće i druge troškove – priča Mirjana Hanžeković.

Napominje da bi proširenje mreže hitne pomoći definitivno pridonijelo boljoj zdravstvenoj skrbi, no to ne znači da sustav ne funkcionira.

– Uvodeći timove na područje gradova i županija, ne možemo znati da se neće dogoditi baš ovakva situacija. To su neke izvanredne situacije koje kad-tad eskaliraju u određenoj županiji, gradu. No ponavljam, to ne znači da sustav loše funkcionira ili da imamo lošu mrežu hitne medicine na području cijele Hrvatske – ističe ona.

Ilustracija // Foto: Matija Gudlin

Za život mladića, kaže da ne može znati je li mogao biti spašen, no ističe da hitna služba funkcionira i ulaganja su i od strane županije i države.

– No što će se sutra dogoditi ne možemo znati, takvo je zdravstvo, jednostavno se ne može sve predvidjeti – dodaje.

Mirjana je objasnila i da liječnik, odnosno TIM1, ne izlaze na svaku intervenciju, već je to stvar procjene prijavno-dojavne jedinice.

– Unutar zavoda za hitnu, čini se sve da se podigne što kvalitetnija zdravstvena skrb i žurnija hitna medicinska služba, nabavkom novih vozila koja su od značaja za što brži dolazak hitne medicinske službe te nabavka oprema prema najnovijim standardima koja olakšava pružanje pomoći pacijentu. I najvažnije, edukacija djelatnika koju prolaze prema standardima Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu svake tri godine, a mimo toga, postoje interne edukacije koje održavamo i tečajevi i seminari koje financira sam Zavod – zaključuje Mirjana Hanžeković.

Uputstva građanima kada zvati hitnu pomoć i kako reagirati, dala je Valerija Bartolić, liječnica u Timu1 u Đurđevcu te zamjenica ravnateljice Zavoda za hitnu medicinu županije.

– Hitna pomoć se zove isključivo za hitna stanja, u slučaju kada je ugrožen život, odnosno kada je riječ o situaciji u kojoj se ne može pričekati svojeg liječnika i mora se riješiti taj dan ili taj sat. Najčešće je to prestanak disanja, prestanak rada srca, bolovi u prsima i otežano disanje. Ovim putem apeliram na građane da budu smireni, naše dispečerke moraju postaviti sva pitanja da bi lakše uputili timove, za što građani obično nemaju strpljenja. Ako je pak riječ o prometnoj nesreći, važna nam je točna lokacija i jako nam je važan podatak koliko ima ozlijeđenih da znamo poslati jedan ili više timova.

Također, građani moraju znati da se masiranje srca radi isključivo ako ljudi ne dišu, a masiranje kod onih koji su pri svijesti može se samo pogoršati situacija. Ujedno, kod pacijenata koji ne dišu, dispečerke daju upute kako se radi masaža srca i umjetno disanje. Imamo u planu i edukaciju pa bi šira populacija trebala znati kako se daje i kada se umjetno disanje – objašnjava V. Bartolić.

 

čitam...