Simbolika korizme i posta

Mnogi poste iz pogrešnih razloga, dok bi motiv trebalo biti duhovno i moralno bogaćenje te ljubav

Iz svega proizlazi pogrešan stav mnogih da su u korizmi ostavili nešto, a poslije nadoknadili, uz samohvalu koliko su se toga odrekli, sa ciljem da Boga impresioniraju svojim postom i pred ljudima se prikažu velikim vjernicima, čitamo na 24sata.hr.

15:45h
0
Ilustracija // Foto: Ingimage

Korizma ili četrdesetnica dio je liturgijske godine u kojem se kršćani, čineći pokoru i djela milosrđa, pripremaju proslaviti svoju središnju vjersku svetkovinu – Uskrs. Dok pokora, koja uključuje post, skromnost, lišavanje ugoda koje donose zabave, suzdržavanje od drugih tjelesnih ugoda, traje četrdeset dana, razdoblje korizme, zbog raznih prilagodbi, danas tehnički traje nepuna 44 dana, prenosi portal 24sata.hr.

Broj četrdeset iznimno je važan i posvećen broj u Bibliji – Izabrani narod hodao je kroz pustinju, od Egipta do Obećane zemlje – četrdeset godina, opći potop trajao je četrdeset dana i četrdeset noći, prorok Ilija hodao je također četrdeset dana do svete gore Božje, a Isus je 40 dana nakon uskrsnuća uzašao na nebo.

Mnogi se pitaju kako je uopće došlo do naziva “korizma”. Svjedočanstva, i to već iz 4. stoljeća, pokazuju da su vjernici već tad korizmom nazivali pripravu za središnji blagdan – Uskrs.
Korizma dolazi od latinskog naziva Quadragesima,  što znači vrijeme od četrdeset dana, no na pojedinim germanskim jezicima, poput nizozemskog, ona se naziva vastentijd, što znači vrijeme posta koji i jest sastavni dio korizme.

Još u 2. stoljeću postilo se dva dana prije Uskrsa, taj post nazivan je, primjerice, postom žalosti, a već u 3. stoljeću post se proširio na Veliki tjedan, trajao je od ponedjeljka do subote. Iduće stoljeće donijelo je trotjedni post, što povjesničari vide kao prijelazno razdoblje jer se već tad u nekim mjestima prakticirao 40-dnevni post.

U 5. stoljeću korizma i post traju četrdeset dana, počinju šestom nedjeljom, a završavaju na Veliki četvrtak, polaganjem biskupovih ruku na grešnike, koje je na taj način vraćao nazad u crkvu, doznajemo putem 24sata.hr.

Međutim, treba napomenuti da smisao korizme definitivno nije post koji dobro dođe zbog vraćanja linije i ona se ne svodi na pokoru u smislu da čovjeku nešto uzme, nego je njen smisao duhovno i moralno bogaćenje čovjeka.

Ima vjernika koji u korizmi odluče da više neće ponavljati neki grijeh, naprimjer lagati ili ogovarati, a ima onih koji žele u svoj život uvesti neku novu dobru naviku, primjerice ne kasniti. Također, mnogi se više mole, više čitaju Sveto pismo…

U svakom slučaju, motiv za bilo kakvo odricanje u korizmi definitivno treba biti ljubav. Onda je riječ o savršenom odricanju. Ipak, ima primjera kad motiv odricanja nije ljubav nego mržnja i želja da se drugome svojim odricanjem našteti, ili pak zavist. Ta dva motiva definitivno nisu kršćanska. Također, Crkva poziva na odricanje od zabave kako bi čovjek našao unutarnji mir, i to prije svega kroz pobožnost križnog puta.

Post nije propisan kako bi smanjio kilograme vjernika, on je tu zbog duhovnosti. Naime, prema kršćanskom učenju, i post i nemrs mogu ozdraviti. Biblija i kršćanska predaja puni su svijetlih primjera odricanja jer tko posti, više je otvoren duhovnosti, a jedan od zadataka mu je i promjena načina života, otvaranje prema Bogu i riječi Božjoj, tumači 24sata.hr.

Kristofori, društvo za promicanje kršćanskih vrednota, na svojim stranicama navode kako se danas pogrešno shvaća post. Vlada mišljenje da postom mi nešto činimo Bogu i svecima. Pritom je zanemarena istina da je post potreban nama osobno.

Uz to, postom ljudi zamjenjuju hranu, a pritom se ne osjeća žrtva ni odricanje.

Ljudi su rijetko svjesni zašto poste. Nekoć se postilo da se zadovolji crkveni zakon, dok ljudi zapravo ne znaju zašto se to “mora”.

Također, iz svega proizlazi pogrešan stav mnogih da su u korizmi ostavili nešto, a poslije nadoknadili, uz samohvalu koliko su se toga odrekli, sa ciljem da Boga impresioniraju svojim postom i pred ljudima se prikažu velikim vjernicima, čitamo na 24sata.hr.

čitam...
Loading...